Ako je suditi po prihodima čini se da je broj korisnika značajno uvećan?

– Samo za jednu godinu smo povećali prihod Telekoma za više od 130 miliona eura. Što se tiče broja korisnika u multimediji, samo u prošloj godini zabilježili smo porast za 150.000 korisnika. Prošle godine smo sve kablovkse operatore pod brendom Supernova spojili u Telekom Srbija. To se desuilo u junu, pa će pravi efekti biti još vidljiviji u 2022, kada očekujemo da će Telekom preći magičnu cifru od milijardu eura prihoda, a na nivou grupe čak i 1,5 milijardi. Sve to ukazuje da smo napravili dobru razvojnu strategiju.

Da li sa tom strategijom Telekom može da se vrati na nekadašnje staze slave kada je bio najprofitabilnija kompanija u Srbiji?

– Telekom je bio najprofitabilnija firma u Srbiji u zlatno vrijeme tradicionalnih telekomuniakcija. Pametnim investiranjem naša komp0anija u godinama pred nama imaće stabilan i čak značajno veći profitu odnosu na vrijeme za koje ste me pitali. Nadamo se da će već rezultati za 2021. godinu pokazati da smo najprofitabilnija kompanija u zemlji, jer smo ostvarili profit od 13.1 milijarde dinara. Trend pokazuje da ćemo svake godine imati sve veći profit.

Da li su i akvizicije u kablovske operatore, koje su u dijelu javnosti osporavane, doprinijele tim rezultatima?

– Apsolutno. Prije četiri godine definisali smo razvojnu strategiju čiji je bitan dio bila akvizicija kablovskih operatora, što je doprinijelo povećanju prihoda od multimedije i interneta. Takođe, na dobre rezultate uticale su naše investicije u optičku i mobilnu mrežu, kao i u sadržaje. Prošle godine radili smo i na konsolidaciji Telekom grupe i optimizaciji i smanjenju troškova. U tom pogledu saradnja sa Vodafonom nam je mnogo doprinijela, posebno u transparentnom vođenju nabavki. Troškovi su nam manji, između ostalog, jer po cijenama ovog najvećeg opertora na svijetu nabavljamo telekomunikacionu, it opremu i telefone.

Da li vam je zaduženost zbog svih tih investicija uvećana i ako jeste da li to konkurenciji daje osnov da tvrdi da ste prezaduženi?

– I pored toga što smo prošle godine imali rekordnu investicionu godinu, u kojoj smo samo u Srbiji postavili više od 1.200 4G baznih stanica, proširili broj domaćinstava pored kojih je prošao optičli kabl za 73%, imali izazovne tendere za italijansku i englesku ligu, na konsolidovanom nivou povećali smo dug za samo dva odsto. Sa druge strane smo značajnije povećali profitabilnost i ebitda (prihod prije interesa, taksi, depresijacije i amortizacije, prim.aut.) tako da je on u Telekomu sada 45.3 milijarde, odnosno 32% veća nego 2020. godine, a na nivou grupe iznosi 55 milijardi i veća je za 14%. Ovi podaci jasno pokazuju da nam se odnos duga u poređenju sa ebitda značajno popravio u odnosu na 2020. godinu.

Hoćete da kažete da su zlurade priče o prezaduženosti kompanije?

– Da je Telekom Srbija finansijski stabilna kompanija pokazuje i poverenje stranih banaka i evropskih finansijskih institucija. Prošle godine smo sa EIB potpisali ugovor o zajedničkom ulaganju u 5G mrežu. EIB nas je podržao bez ikakvih garancija. Ove godine u veoma turbulentnim vremenima na svjetskom nivou, potpisali smo novi sindikovani kredit sa evropskim bankama koje su lideri u regionu i koji je takodje odobren bez ikakve garancije, na šest godina. Na taj način smo na jedan odličan način refinansirali postojeće kredite. Na kraju moram sa zadovoljstvom da vas informišem da ćemo biti prva kompanija iz Srbije koja će dobiti međunarodni kreditni rejting od renomiranih agencija kao i da ćemo biti prva srpska kompanija koja će izdati euroobeznice na EU berzi. Svako ko se razumije u finasijski segment velikih korporativnih firmi zna da sve što sam nabrojao predstavlja znak izuzetne stabilnosti kompanije i odličnog biznis plana.

Na koju berzu izlazite?

-Izaći ćemo najvjerovatnije na frankfurtsku ili luksemburšku berzu. Ubeđen sam da ćemo i na evropskoj berzi dokazati našu jačinu i da će uslove koje će Telekom dobiti od stranih investitora sve iznenaditi. Ovim dodatno potvrđujemo da smo kao kompanija dostigli nivo korporativnog upravljanja i transparetnosti, uporediv sa velikim telekomuniakcionim kompanijama. Mi smo sa izdavanjem korporativnih obveznica krenuli još 2020 na srpskom tržištu. Sve velike telekomunikacione kompanije imaju diverzifikovane dugove dijelom kroz bankarske kredite, a delom kroz korporativne obveznice.

Kada smo kod obveznica, prozivali su vas u medijima za skrivenu pomoć države i netransparetno poslovanje jer je NBS otkupila deo vaših obveznica?

– Mislim da je tek sada jasno da je kupovina naših obveznica na sekundarnom tržištu od strane NBS, zajedno sa velikim brojem evropskih banaka, bio odličan poslovni potez samog NBS, a ne plan za ikakvu navodnu pomoć. Štaviše, mislim da će NBS kao i evropske banke samo zaraditi, što samo dokazuje koliko je ovo bio odličan tržišni posao.

Da li to znači da Telekomu te obveznice nisu značajnije pomogle?

– Što se samog Telekoma tiče, obveznice koje je NBS otkupio predstavljaju manje od 8% našeg ukupnog duga tako da one imaju marginalni ekonomski uticaj na naše poslovanje. S druge strane, podsjetiću vas da smo jedan od najvećih poreskih obveznika u Srbiji i da rijetko koja kompanija toliko doprinosi budžetu svoje zemlje, a uz uvećanje vrijednosti kapitala akcionara. Mi smo od 2012. godine platili oko 522 miliona eura dividendi. Prošle godine smo isplatili 4,1 milijardu dinara. Dakle naš vlasnik ima višestruku korist od dobrog poslovanja Telekoma.

Ove godine je 25 godina kompanije, gdje se ona sada nalazi?

– Glavni dio transformacije je završen što znači da ćemo u narednih 10 godina imati stabilne prihode i profit od interneta i multimedije. Kada je reč o dodatnim prihodima kretaćemo se u dva pravca – razvoj digitalnih servisa i sadržaja.

Da li ste na osnovu ovako baziranih parametara prognozirali da će vrijednost kompanije biti četiri milijarde eura do kraja 2023. godine?

– Jesam, s tim što mislim da će kompanija do kraja 2023. godine vrijedeti i više od četiri milijarde eura. Tome će doprinijeti i Fond za finansiranje digitalnih startapa. Već sad ima vrlo interesantnih projekata i ideja počevši od medicine, pa do primjene robota u poljoprivredi.

Čini se da vi sve više ličite na produkcijsku nego telekomunikacionu kompaniju. Da li to tržište telekomunikacija nalaže?

– Telekom operateri moraju da transformišu poslove. Broj infrastrukturnih operatera će se smanjivati, što je trend, ali mi ćemo ga zadržati i prihodovati od tog segmenta. Međutim, moramo imati i nove segmente, a to su sadržaj i digitalni servisi. Ko uđe u njih dobiće šansu da od malog operatera postane veliki, To će biti slučaj sa Telekomom. Mi ćemo biti ozbiljan igrač u svjetskim merilima po sadržaju i digitalnim servisima, na ponos naših akcionara, države i regiona.

Da li će te vi pobrati lovorike ako se to ostvari jer ste vi autor te strategije?

– Za uspjeh firme su prije svega zaslužni svi radnici Telekoma. Ja mogu da se pohvalim da su, u ovih 25 godina postojanja naše kompanije, preko 80 posto svih korisnika mobilne, interneta i televizije došli kao dio moje strategije u periodima kada sam bio direktor direkcija za mobilnu telefoniju, direktor komercijalne direkcije i u posljednje 4 godine koordinator i generalni direktor. Mogu takođe da se pohvalim da sam učestvovao u ekspanziji Telekom Srbije na BiH, CG, Sjevernu Makedoniju i dijasporu od samog početkam, kao i ulasku Telekoma u multimediju preuzimanjem Arene. Sa svim tim iskustvom tvrdim Vam da je najnovija strategija Telekoma Srbije, koja je počela prije tri godina i koja se sad realizuje, nešto najbolje što neki telekomunikacioni operator može uraditi. Ona će nas lansirati daleko i bićemo prepoznatljivi kao najbolji domaći brend na svjetskom nivou.

Od Premijer lige ćemo zaraditi, naravno da ćemo prenositi i Sautempton

Interesantan je projekat i otkup prava za Premijer ligu za koji Junajted grupa tvrdi da ste dali 600 miliona i pretplatili ovaj projekat. Da li i to tretirate kao napad ili činjenicu?

– Mi smo i Premijer, špansku, italijansku i ligu šampiona dobijali na tenderu i u više krugova, po strogo tržišnim uslovima. Sve ove lige smo dobili u žestokoj konkurenciji, neke tek u drugom krugu, tako da o nekoj vrsti preplaćenosti nema ni govora, jer bi se onda valjda sve završilo bez ikakvih krugova. Oni koji nas napadaju dobro znaju da smo mi, kao i oni nekad, danas u ugovornoj obavezi da ne komentarišemo cenu i odredbe važećih ugovora, iako bismo možda veoma voleli. Međutim, dok su nam ugovori na snazi, privilegovanost informacija je pravni standard koji se zahtijeva jednako za sve koji posluju sa ovim ligama svuda u svijetu. Konkretno, Premijer liga kao investicija za nas je odlična, vrlo važna i isplativa jer će donijeti značajno povećanje prihoda zbog uvećanja broja korisnika Telekoma Srbije grupe kroz prodaje prava kablovcima u zemljama regiona i prodajom arena cloud aplikacije kao i od marketinga.

Pošto je vlasnik Junajted grupe Dragan Šolak kupio fudbalski klub Sautempton, da li ćete i te utakmice prenositi?

– Naravno da će Sauthempton biti prikazivan ko i svi. Imamo plan da prenosimo svih 380 utakmica.

Idu Državni službenik, Ubice, Zlatni dečko, Toma…

Rekli ste da je multimedija vaš značajan pravac razvoja, ima li u produkciji nekih novih sadržaja?

– Na svjetsko tržište idemo i sa serijskim programom i prodajemo ga na četiri kontinenta. Naše serije imaju univerzalnu temu, a kvalitet produkcije je izuzetno dobar. Krajem aprila emitujemo nastavak „Državnog službenika“, a tema će biti korona. Na jesen ide nastavak “Ubice moga oca” i serija “Zlatni dečko”, koja će biti evropski hit. Jesen je vrijeme kada će se emitovati i serija “Toma”.