Voda nema cijenu, voda znači život – mnogi tako misle. Ali, ako se pita Wall Street, sve ima cijenu, pa i resurs koji život znači. Profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Aziz Šunje ne misli da je dobro da se na berzi može trgovati i vodom.
Početkom decembra prošle godine na berzi Wall Street predmet trgovine je postala kalifornijska voda, saopštili su iz navjeće svjetske berze finansijskim derivatima CME. Finansijski derivati se objašnjavaju kao sredstva za zaštitu od tržišnih rizika, a trgovaće se ugovorima za vodu koji obavezuju na isporuku po tačno određenoj cijeni u budućnosti.
Kupac ugovora se obavezuje da kupi u ovom slučaju vodu unaprijed određenog dana, a prodavac je dužan da je proda. Obije strane se obavezuju na standardnu količinu po cijeni u budućnosti koja je dogovorena u trenutku kupovine.
Zagovornici ove odluke uvjeravaju da će se poljoprivrednici i lokalne samouprave zaštititi ulaganjem u dostupnost vode u Californiji. Tvrde da će se time ovim resursom bolje upravljati. Između ostalog, navodno će se zaštititi veliki potrošači vode poput proizvođača badema ili elektroenergetskih preduzeća od variranja cijena.
U posljednjoj godini cijena vode u Californiji se udvostručila, a prvi ugovori objavljeni su u septembru 2020. kada su zapadnom obalom Sjedinjenih Američkih Država buktali požari. Riječ je o tržištu vrijednom 1,1 milijardu dolara.
“Voda kao roba može biti opasna”
Profesor Šunje je u izjavi za Klix.ba upozorio da bi voda na berzi mogla značiti vodu za najbogatije.
“Voda i zrak su najdragocjeniji resurs – bez toga ljudi ne mogu preživjeti. To što radi Wall Street je volstritovski. To se sve radi zbog profita i ne vodi se računa o opštem dobru. Wall Street je sa svojom logikom i uvijek opasan. To postavlja probleme globalnih razmjera. Voda je resurs koji bi morao biti javno dobro. Sigurno je da će biti problema s pitkom vodom. Ako voda postane roba u rukama Wall Streeta, to onda može biti opasno”, napomenuo je.
Podsjetio je da je u mnogim dijelovima svijeta nestašica pitke vode. S klimatskim promjenama i zagađenjem prirodne sredine izgledno je da će ovaj problem biti izraženiji. Za njega je tretiranje vode kao robe isto kao kada bi se i vazduh tretirao kao roba.
“Ko zna šta na pamet može pasti korporacijama koje upravljaju i kako bi mogle manipulisati vodom”, potcrtao je i smatra da bi se trebali stvarati uslovi da svaki čovjek na planeti ima pristup pitkoj vodi.
Voda kao ustavno pravo
Kako je kazao Šunje, ako se dozvoli Wall Streetu da uzme stvari u svoje ruke po ovom pitanju, može se desiti da ovaj resurs bude dostupan samo najbogatijima.
“Pogledajte samo kolika je snaga korporacija. One su otrgnute od bilo kakvih regulativa. Pogledajte kako se sada ponašaju Facebook, Google i Twitter. Takve stvari se moraju regulisati na globalnom nivou. Ujedinjene nacije i njene agencije takvo nešto ne bi smjele dozvoliti”, rekao je.
Upozorio je da to može imati velike probleme.
“Ako bi se trgovalo vodom, onda bi korporacije ucjenjivale zemlje. Mogli bi i nas porobiti jer imamo mnogo vode”, naglasio je.
Profesor Šunje je među onima koji podržavaju ideju da se pravo na vodu mora ustavom zaštititi. Pa bi tako to trebala uraditi i Bosna i Hercegovina, a nešto takvo je već uradila, između ostalih, Slovenija.
“Javnim dobrom mora upravljati država, mora biti pod kontrolom društva. Vrlo opasno može biti ako je pod kontrolom privatnog biznisa koji je najčešće beskrupolozan. Treba stvoriti pretpostavke da se njime upravlja kvalitetno u javnom sektoru. Sve ovo pokazuje da je svijet mali i da se ovo treba regulisati na globalnom nivou”, zaključio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje.
U UN-u su procijenili da će u narednih nekoliko godina dvije trećine planete osjetiti nestašicu vode, piše list Bloomberg. Kao uzroci se navode pretjerana ljudska i industrijska potrošnja te klimatske promjene, prenosi Klix.ba.
