Mogućnosti da Crna Gora nadomjesti gubitak turista s ruskog i ukrajinskog tržišta tokom ove ljetnje turističke sezone su veoma male, smatra dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam prof. dr Rade Ratković. U intervjuu za Portal RTCG kaže da nas ni ove, kao ni prošle godine, od gubitaka u turizmu ne može spasiti Region, koji je, kako je rekao, jedno od najsiromašnijih i sezonski najkoncentrisanijih turističkih tržišta u Evropi.
Ratković je za Portal RTCG ocijenio i da oporavak ukrajinskog tržišta, usljed rata u toj zemlji nakon ruske invazije, ne može biti brz. Put do vraćanja na raniji standard, kako je kazao, biče dug zbvog velikih razaranja.
U kontekstu crnogorskih sankcija Rusiji, Ratković kaže da će proći još dosta godina do normalizacije odnosa Evrope i Rusije, te da će Crna Gora dijeliti sudbinu tih odnosa.
U kojoj će mjeri rusko-ukrajinska kriza uticati na predstojeću turističku sezonu?
“Negativan uticaj će biti dvostruk: Direktni, u smislu izostanka dolazaka sa tržišta Ukrajine i Rusije i, indirektno, zbog relativne blizine epicentra ratnog požara i prijetnje njegovog širenja ka Zapadnom Balkanu. Sa ovih tržišta su dolasci potpuno neizvjesni, osim izbjeglica, a pogotovu onih koji kod nas imaju nekretnine. Negativan eho se može proširiti i na izvjesno osujećenje dolazaka i sa nekih drugih tržišta”.
U kom procentu su turisti iz Ukrajine i Rusije posjetili našu zemlju tokom prethodne sezone? Koliko je to u novcu?
“Gosti iz Ukrajine su 2021. u ukupnom kolektivnom smještaju ostvarili 9,25 odsto, a Rusi 12,1 odsto, ali je u kolektivnom smještaju učešće bilo drugačije: Ukrajinci 10,61 odsto, Rusi 4,71 odsto. Podataka o finansijskom prometu još nema, ali možemo procijeniti. Narodna banka Srbije je objavila da su srpski turisti u Crnoj Gori u 2021 godini potrošili 113 milona eura (po noćenju 36,77 eura), pa bi po toj analogiji mogli procijeniti da ćemo ove godine izgubiti oko 32 miliona eura sa ukrajinskog i oko 42 miliona sa ruskog tržišta, uz napomenu da bi prihodi u privatnom smještaju mogli ostati u sivoj zoni, a to je oko polovine sa ukrajinskog tržišta, i dvije trećine sa ruskog tržišta”.
Ukoliko rat ipak dugo ne bi potrajao je li za očekivati da će nam turisti iz te dvije zemlje ipak doći?
“Oporavak ukrajinskog tržišta ne može biti brz. Već im je zemlja pretrpjela ogromna razaranja, pa će put do vraćanja na raniji standard biti dug. Mi smo, kao NATO članica i kandidat za EU sa Rusima u odnosu sankcija, koje su važile, u manjem obimu, i prošle godine. Mislim da su, barem u srednjem roku, ova tržišta za nas izgubljena”.
Crnogorske sankcije Rusiji, zatvaranje vazdušnog prostora za ruske avio-kompanije…koliko sve to može uticati na dolazak turista sa tog tržišta u perspektivi?
“Mislim da će proći još dosta godina do normalizacije odnosa Evrope i Rusije, a mi ćemo dijeliti sudbinu tih odnosa. Mi smo bili skeptici na preveliko oslanjanje na rusko tržište još od samih početaka njihove turističke invazije kod nas, a na uštrb najjačih emitivnih tržišta Evrope, ali to tada nije uzela u obzir ni turistička privreda, ni turističke vlasti. Istrajali smo, nažalost, na pogrešnom izboru prioritetnih tržišta, vođeni nepoznavanjem tržišta i laičkim mitovima o ruskom i srpskom tržištu”.
Može li Crna Gora nadomjestiti gubitak turista iz Rusije i Ukrajine sa nekih drugih tržišta? Koja bi to bila i šta učiniti da se minimalizuje nastala šteta?
“Mogućnosti za to su u ovoj sezonu veoma male. Kasno je za repenetraciju na organizovano evropsko turističko tržište u kratkom roku, čak i da su normalne okolnosti. Naša je velika strateška greška što smo u ove dvije godine potpuno zapostavili organizovano turističko tržište najjačih emitivnih zemalja Zapadne Evrope. Valjalo bi da odmah krenemo ka tim tržištima, ali mi nijesmo ni organizaciono, ni politički sada spremni za to. Imamo blokadu gotovo svih institucija sistema i neadekvatnu destinacijsku turističku organizaciju, bez čega nije moguće efikasno upravljati poslovanjem i razvojem turizma”.
Može li se spas i u ovoj sezoni tražiti od turista iz regiona?
“Ni ove godine, kao ni prošle, od gubitaka u turizmu nas ne može spasiti Region, koji je jedno od najsiromašnijih i sezonski najkoncentrisanijih turističkih tržišta u Evropi. Naš strateški izlaz jeste odlučna repenetracija na najjača emitivna tržišta Evrope (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Skadinavske zemlje…), na koja se možemo vratiti u srednjem roku, uporedo sa napredovanjem na putu integracije u EU, koji je bio jako spor, a gotovo zamro u predhodne dvije godine. Bez dominantnog učešća zapadnoevropskog organizovanog tržišta ne možemo očekivati uspješan razvoj održivog turizma u našoj zemlji. Valorizacija naših nesumnljivih turističkih resursa, kao što su predhodne tri decenije jasno pokazale, nije moguća sa dominantnim osloncem na regionalna i istočna tržišta. Iskustvo ostalih turističkih zemalja Mediterana jasno pokazuje da smo mi, odnosno naš turizam, žrtva pogrešnog tržišnog izbora”.
Izvor: rtcg.me
