Promet u trgovini na malo u tekućim cijenama u prvih deset mjeseci iznosio je 1,03 milijarde eura i manji je za 18 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine, kada je bio 1,26 milijardi eura, saopštio je Pobjedi predsjednik Odbora udruženja trgovine Privredne komore (PKCG) Jovan Lekić. Ključni zahtjev ovog odbora novoj Vladi biće očuvanje principa slobodne trgovine i tržišne ekonomije.
“Aktuelni pad prometa rezultat je situacije nastale usljed pandemije i posljedica visoke korelacije turizma i trgovine i loše turističke sezone”, kazao je Lekić.
Naveo je da je u prva tri mjeseca prošle godine promet u trgovini na malo imao rast od 7,4 odsto, ali od aprila bilježi pad.
“Ipak, trgovina je pokazala otpornost i efikasnost jer je omogućila u otežanim uslovima poslovanja optimalnu snabdjevenost tržišta robom široke potrošnje, ne dovodeći u pitanje osnovno funkcionisanj”, rekao je Lekić i podsjetio da se najveći dio BDP-a stvara u sektoru trgovine na malo, veliko i popravke motornih vozila, čiji je udio 12,6 odsto.
Učešće ovog sektora u ukupnom broju zaposlenih je najveće i iznosi 19,8 odsto.
“U prvih deset mjeseci 2020. u ovom sektoru je u prosjeku bilo zaposleno 35.482 lica, što je pad od 11,1 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine, kada je u prosjeku bilo zaposleno 39.904 radnika”, izjavio je Lekić.
On smatra da su mjere prošle vlade doprinijele jednim dijelom olakšanju otežanog poslovanja.
“Međutim svjedoci smo da ove mjere nijesu dovoljne i da podrška privredi i sektoru trgovine mora biti konkretnija i kontinuirana, pogotovo ako se ima na umu da će period privredne recesije potrajati”, istakao je Lekić.
Inicijativa
Naveo je da će ovaj odbor PKCG uputiti novoj Vladi namjenski zahtjev za podršku saglasno vanrednim okolnostima, a da će ključni zahtjev biti očuvanje principa slobodne trgovine i tržišne ekonomije.
“Na samom početku pandemije sam sugerisao da neoliberalni koncept pokazuje određene slabosti i da je kriza pokazala potrebu države da interveniše. Međutim, izražavam zabrinutost da ne pređemo dozvoljenu granicu intervencionizma države i ne narušimo princip slobodnog tržišta, stoga smatram da će to biti ključni izazov za ekonomsku politiku nove Vlade”, kazao je Lekić.
Prema njegovim riječima ekonomska doktrina koju će nova Vlada profilisati između kenzijanskog i neoliberalnog koncepta ne smije ići na štetu slobodnog tržišta i konkurencije.
“Očekujem da će sačuvati tekovine tržišne ekonomije i pokazati ambiciju da ima što manje regulatornih intervencija, kako bi trenutno nisku produktivnost crnogorske privrede podigli na veći nivo u budućnosti, jer je to jedini način da na dugi rok oporavimo privredni sistem i budemo međunarodno konkurentni”, poručio je Lekić.
Zahtjev
Osim toga, prioritetni zahtjev ostaje potreba za smanjenjem visoke stope poreza i doprinosa na zarade. Lekić je dodao da poslovanje u trgovini karakteriše i otežana naplata potraživanja i blokade računa.
“Negativan uticaj ima i siva ekonomija, a ograničenja u poslovanju su uslovi finansiranja kod poslovnih banaka, nedostatak adekvatno edukovane radne snage, visoki porezi i doprinosi na zarade, porez na nepokretnosti (čija se visina razlikuje od opštine do opštine), inspekcijske kontrole i kontrole na granicama”, naveo je Lekić.
Podsjetio je da je PKCG (nekadašnjem) ministarstvu ekonomije uputila inicijativu za izmjenu Zakon o unutrašnjoj trgovini, kako bi se omogućio rad nedjeljom tokom ljetnje sezone, državnih i drugih praznika, a u cilju smanjenja negativnih posljedica pandemije. Osim toga, tražili su da se izradi zakon o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti u cilju smanjenja sive ekonomije u ovoj oblasti.
“Time bi se, osim pravne sigurnosti po učesnike u ovim poslovima, obezbijedili uslovi za kvalitetnije posredovanje, što bi doprinijelo razvoju tržišta nepokretnosti, jačanju konkurentnosti privrednih subjekata u ovom sektoru, kao i imidža Crne Gore kao sigurne investicione destinacije”, poručio je Lekić.
Podsjetio je i da je PKCG uputila inicijativu za odlaganje primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu robe i usluga za gotovinska plaćanja do 1. aprila, a za bezgotovinska plaćanja do 1. oktobra naredne godine.
“Informisani smo da je Ministarstvo finansija pripremilo izmjenu zakona, koja će predvidjeti da se od 1. januara krene sa elektronskom fiskalizacijom, ali da će do 1. jula istovremeno funkcionisati oba sistema. Smatramo da je time ministarstvo finansija izašlo u susret zahtjevima privrede, ali ostajemo pri stavu da bi sektor distribucije trebalo izuzeti iz zakona ili eventualno dodatno odložiti primjenu za tu oblast poslovanja”, zaključio je Lekić.
Izvor: CdM
