Banke koje posluju u Crnoj Gori za sada neće povećavati kamatne stope, kazali su za Gradski portal iz Udruženja banaka (UBCG) i Centralne banke (CBCG).
To se jednako odnosi na one koje su ovdje osnovane i na one koje su dio većih međunarodnih bankarskih sistema, poput NLB, OTP i Addiko banke.
Pozitivna poslovanja
Na pitanje da li su komercijalne banke najavile izmjene cjenovnika kreditiranja, generalni sekretar UBCG Bratislav Pejaković za Gradski portal kaže da nije upoznat da je bilo koja finansijska institucija „mijenjala cijenovnu politiku u plasmanima”.
„Prema posljednjim izvještajima CBCG, kod većine proizvoda banaka postoji pad kamatnih stopa i to u dužem vremenskom periodu. Jedino je kod gotovinskih kredita i kredita za kupovinu zemljišta primjetan izvjestan rast kamata”, dodao je on.
Naš sagovornik podsjeća i da finansijski pokazatelji jasno govore kako su banke u Crnoj Gori „visoko likvidne, solventne, dobro kapitalizovanje i spremne da podrže sve kvalitetne projekte u Crnoj Gori”.3
Istim povodom iz CBCG podsjećaju da je regulatorni okvir u Crnoj Gori takav da poslovne banke nemaju obavezu da im najavljuju promjene u kamatnim stopama, kako aktivnim koje se odnose na pozajmice, tako i pasivnim koje se tiču čuvanja sredstava.
„Poslovna politika banke u domenu određivanja kamatne stope u nadležnosti je same banke i njene procjene tržišnih prilika i rizika plasmana”, dodaju iz vrhovne monetarne istitucije.
Takođe ukazuju da stalno prate ne samo rezultate poslovanja svih koji djeluju na bankarskom tržištu Crne Gore, već i kretanje kamata – kako nominalnih (osnovnih), tako i efektivnih (onih koje uključuju naknade i provizije za odobravanje kredita).
Razlozi za rast
Eventualni rast kamatnih stopa zavisi od uspješnosti poslovanja svake od banaka. Konkretno, iz UBCG navode da je jedan od preduslova rasta kamata poskupljenje sredstava potrebnih da se nekome obezbijedi pozajmica. Na kamate može uticati i rast takozvanih loših kredita ili rizika plasmana, u trenutku kada klijenti kasne ili uopšte ne otplaćuju svoje zaduženje.
„Moramo biti svjesni da klijenti, koji ne vraćaju na vrijeme kredite, direktno utiču na cijenu. Zato moramo sistemski da radimo na smanjenju rizika, počevši od realnosti računovodstvenih iskaza, vjerodostojnih potvrda o visini primanja i plaćanih poreza, sve do brzine sudskih procesa prilikom podizanja tužbi protiv loših klijenata”, dodao je Pejaković.
CBCG konkretno „ohrabruje banke da efikasno podrže sve klijente” nudeći im sredstva po cijeni koja neće predstavljati barijeru u poslovanju, ali uz adekvatnu procjenu rizika.
„Na ovaj način postiže se balans između sigurnosti i efikasnosti plasmana, odnosno da prinos od plasmana bude adekvatan realnoj procjeni rizika”, dodaju u odgovoru.
CBCG dva puta godišnje utvrđuje takozvanu zateznu kamatu, koja važi za bankarsko poslovanje. Kako Crna Gora ne emituje svoju valutu, već je dio eurozone, visinu osnove stope zatezne kamate utvrđuje referentna Evropska centralna banka. Taj iznos odnosi se na takozvane glavne operacije refinansiranja (main refinancing operation) u bankama. Prema domaćem zakonu, kamatna stopa u našoj zemlji dobija se dodavanjem osam procetnih poena na kamatu ECB i do 1.jula iznosi osam odsto.
