Izvršni direktor Montenegro Airlinesa MA Vlastimir Ristić narednih dana očekuje komunikaciju sa novom vladom o primjeni Zakona o konsolidaciji, kojim je predviđeno 155 miliona eura državne pomoći tom preduzeću. On je u razgovoru za CdM kazao da će novoj vlasti predstaviti trenutno stanje kompanije radi pronalaska održivog modela poslovanja.

“Na nama je zadatak da članovima nove Vlade objektivno predstavimo stanje i mogućnosti, a na njima da donesu odgovarajuće odluke. Problem je što za sve ovo imamo malo vremena, jer je kompanija u komplikovanoj situaciji i treba da reagujemo odmah”, rekao je Ristić, dodajući da je MA od početka godine do kraja septembra ostvario 80 odsto manji prihod u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Ristić je uvjeren da će nova vlada reagovati kao regionalne i svjetske, koje čine sve da sačuvaju svoje nacionalne avio-kompanije, što je naročito izraženo u turističkim zemljama kakva je Crna Gora.

“Nastavak primjene pomenutog zakona je sudbinsko pitanje za kompaniju, i ako se od nje trajno odustane mora se odmah nalaziti alternativno rješenje. Zakon je u svojim bitnim elementima i terminski vezan za kraj ove godine, što znači da za njegovu realizaciju imamo sve manje vremena”, poručio je Ristić.

CdM: Nedavno ste izjavili da MA ne može preživjeti bez primjene Zakona o konsolidaciji kojim je predviđeno 155 miliona eura državne pomoći tom preduzeću. Da li ste u komunikaciji sa novom vladom o početku primjene tog zakona?

Ristić: Kao što je već objavljeno, za devet mjeseci ove godine, upoređujući to sa istim periodom prošle, ostvarili smo za 80 odsto manji prihod. No, to nije naša specifičnost. Kompanije u okruženju, iako veće od nas, bilježe višestruko lošije rezultate. Jednostavno, svi smo trenutno na samoj granici održanja poslovanja. Vjerujem da je za ilustraciju uslova poslovanja, dovoljno reći da sadašnji sedmični saobraćaj, ustvari predstavlja jedan letački dan u dobroj sezoni. Zbog toga potenciramo pomoć za prevazilaženje krize izazvane pandemijom, nastavak realizacije onoga što je planirano Zakonom o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, ili iznalaženje nekog drugog modela pomoći i opstanku Montenegro Airlinesa.

Nova Vlada upravo počinje sa radom, i mi do sada nijesmo imali komunikaciju po pitanju stanja i uslova rada u MA. Svakako, narednih dana očekujemo takvu komunikaciju, i potrudićemo se da najprije objektiviziramo trenutno stanje a zatim i pokušamo da nađemo održivi model. Na nama je zadatak da članovima nove Vlade objektivno predstavimo stanje i mogućnosti, a na njima da donesu odgovarajuće odluke. Problem je što za sve ovo imamo malo vremena, jer je kompanija u komplikovanoj situaciji i trebamo reagovati odmah. Najvažnije je da pokušamo naći rješenje koje sanira trenutno stanje u kompaniji, ali je i dio šireg plana, koji moramo imati, i iznaći finalan odgovor na pitanje o sudbini nacionalnog avio – prevoznika.

CdM: Ukoliko nova vlast ne odobri 155 miliona eura pomoći, kakva sudbina čeka MA?

Ristić: Uvjereni smo da će Vlada Crne Gore reagovati kao i ostale vlade, kako u okruženju tako i širom svijeta, koje čine sve da sačuvaju svoje nacionalne avio-kompanije. Posebno je to izraženo u turističkim zemljama kakva je Crna Gora. Ali, imamo dva slikovita primjera na ovu temu, iz neposrednog okruženja. Nedavno je srpski predsjednik, a potom i ministar finansija javno potvrdio stav Vlade Srbije da oni neće “pustiti” da propadne Air Serbia. Njihov Fiskalni savjet, daje procjenu da će u sljedećoj godini biti potrebno 200 miliona eura za to.

Važno je primijetiti o kakvom stavu i o kakvom iznosu pomoći se radi, a pritom znati da je Air Serbia samo 51 odsto u vlasništvu Vlade Srbije, 49 odsto preduzeća imaju stranci, koji neće ulagati u Air Serbia. Dakle, ovolike novce daju za djelimično svoju kompaniju i za to prepoznaju dovoljno jak nacionalni interes.

Drugi važan primjer je Slovenija, čija Vlada sada plaća kompanije drugih država da lete za Ljubljanu. Ovih dana cijela Slovenija ima jedan, dva ili nijedan let dnevno, a bila je samo prije par godina lider u regionu. Slično bi bilo i sa nama. Imali bismo saobraćaj u tri ljetnja mjeseca, a nakon toga došli bismo u slično stanje. Male zemlje moraju finansirati avijaciju, i sve se svodi na dilemu izbora da li će plaćati svoju ili strane kompanije. Na ovo pitanje moramo brzo dati dobar odgovor.

CdM: Kakvi su izgledi da zakon što prije počne da se primjenjuje?

Ristić: Teško je sada odgovoriti na ovo pitanje. Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, je naša druga šansa, ukoliko nastavi da se primjenjuje. Od početka godine, primjena zakona se stalno komplikovala, a od početka septembra je obustavljena. Zakonom je planirana dokapitalizacija uplaćenih sredstava, čime se povećava vrijednost akcionarskog kapitala države u MA, a ako obustava primjene Zakona postane trajno stanje, to je situacija u kojoj MA mora vratiti do sada primljena sredstva, a to je već zadatak koji se ne može ostvariti.

Dakle, nastavak primjene pomenutog zakona je sudbinsko pitanje za Montenegro Airlines, i ako se od nje trajno odustane, odustajemo i od sadašnjeg modela nacionalnog avio-prevoznika koji je Zakonom planiran i mora se odmah iznalaziti alternativno rješenje. Zakon je u svojim bitnim elementima i terminski vezan za kraj ove godine, što znači da za njegovu realizaciju imamo sve manje vremena.

CdM: Koja su Vaša očekivanja po tom pitanju, s obzirom da nacrt državnog budžeta za narednu godinu još nije izrađen, a ekonomija je dodatno uzdrmana zbog negativnog uticaja pandemije koronavirusa?

Ristić: Nijesam u prilici da ozbiljnije procjenjujem koliko je pandemija uzdrmala i svjetsku i našu ekonomiju, ali mi je poznato, kakve je probleme napravila u komercijalnom vazduhoplovstvu. U tom smislu dovoljno je podcrtati informaciju koju je prije nekoliko dana objavilo Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA). Ta organizacija procjenjuje da bi avio-kompanije zbog drugog talasa pandemije koronavirusa u ovoj i narednoj godini mogle imati gubitak 157 milijardi dolara. Još više zabrinjava to što je IATA u junskom izvještaju govorila da će taj gubitak biti oko 100 milijardi dolara. Dakle, trend je izraženo negativan i svi moramo tome pristupiti krajnje ozbiljno i moramo naći model da preživimo. Korona kriza traje i, izvjesno je, trajaće još dovoljno dugo da ozbiljnu štetu nanese poslovanju u naredne bar dvije poslovne godine. Na nama je da budemo adaptibilni i pokušamo da se sačuvamo u tako teškim okolnostima.

Izvor: CdM