Organizacija država izvoznica nafte i njihovih saveznica na čelu sa Rusijom (OPEK plus) ostaće pri odluci o umjerenom povećanju proizvodnje nafte uprkos pozivima vodećih potrošača da plasira više sirove nafte na tržište u cilju obuzdavanja rasta cijena.
Grupa koja proizvodi više od 40 odsto globalnih naftnih zaliha već ima problema da ispuni postojeće ciljeve, a suočena je sa pozivima Sjedinjenih Država, Indije i drugih da proizvede više nafte dok se ekonomije oporavaljaju od pandemije.
Međutim, OPEK plus se drži plana koji podrazumijeva mjesečno povećanje od 400 000 barela dnevno, a za rast cijena nafte okrivljuje neuspjeh država potrošača da obezbijede adekvatne investicije u fosilna goriva dok prelaze na zelenu energiju.
Nekoliko izvora iz grupe kazalo je za Rojters da su cijene nafte skočile zbog tenzija između Rusije i SAD oko Ukrajine.
Saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman je, kako navodi jedan od izvora Rojtersa, kazao da je “u olimpijskom duhu oboren rekord i da je onlajn sastanak završen za svega 16 minuta”.
Britanska agencija navodi da povećanje proizvodnje nafte u grupi komplikuje činjenica da se nekoliko članica OPEK-a imaju problema da ispuni sadašnje ciljeve i da nemaju kapacitete da dodatno povećaju proizvodnju.
Svega šačica država, prvenstveno Saudijska Arabija, imaju dodatne kapacitete koji bi mogli povećati ukupnu proizvodnju OPEK-a plus. Međutim, to bi takođe moglo dovesti do rasta cijena nafte, jer bi značilo gubitak sigurnosne mreže u slučaju bilo kakve vrtse globalnog šoka.
Mnogi analitičari su današnju situaciju uporedili sa onom tokom krize 2007. i 2008. kada je cijena nafte dostigla rekord od 147 dolara po barelu kada OPEK nije imao dodatne zalihe da ispuni rast kineske potražnje.
Cijena brent sirove nafte je juče iznosila 90 dolara po barelu, a prošle nedjelje je usljed tenzija u Evropi i na Bliskom istoku dostigla sedmogodišnji rekord sa 91,70 dolara po barelu.
U izvještaju koji je pripremljen za sastanak članica OPEK plus, a u koji je Rojters imao uvid, prognoze za rast svjetske potražnje nafte ostale su nepromijenjene na 4,2 miliona barela dnevno a navodi se da će potražnja dostići nivo od prije pandemije u drugoj polovini godine.
Naftna potražnja je u 2019. godini bila malo iznad 100 miliona barela dnevno, ali je drastično pala u 2020 kada je OPEK plus smanjio proizvodnju za rekordnih 10 miliona barela dnevno ili 10 odsto od globalnog snabdijevanja. Tada se prvi put u istoriji dogodilo da cijena nafte bude negativna, odnosno ispod nule što je značilo da su proizvođači plaćali kupcima za skladištenje.
(Vijesti)
