Crna Gora je u proteklih pet godina izvezla drva za ogrijev u vrijednosti 32 miliona eura, a većina je otišla u susjedne zemlje koje imaju zabranu ili ograničenja sječe kako bi zaštitili svoje šume, pokazuju podaci Monstata.

Izvoz tog prirodnog bogatstva je u značajnom porastu. U 2015. godini je izvezeno ogrijevnog drveta za 4,63 miliona eura, dok je prošle godine količina narasla na 9,13 miliona eura, prenose Vijesti.

List piše da ukoliko bi se uzelo da je prosječan kubik drveta za ogrijev za izvoz oko 45 eura, dolazi se do podatka da je samo prošle godine za ovaj izvoz posječeno oko 200 hiljada kubika drveta.

Godišnje je u Crnoj Gori dozvoljena sječa ukupno oko 700 hiljada kubika drveta u državnim i privatnim šumama za sve potrebe.

Najviše crnogorskog ogrevnog drveta završava na Kosovu, gdje je prije pet godina ograničena sječa i zabranjen izvoz sirovog drveta i drvene građe sa niskim obimom prerade kako bi zaštitili svoje šume i podstakli proizvodnju gotovih proizvoda od drveta.

Na to tržište prošle godine je izvezeno ogrijevnog drveta za 6,6 miliona eura kao i sirove drvne građe za 14 miliona eura. Na Kosovo je 2018. izvezeno ogrijevnog drveta za 2,9 miliona, u 2017. za 3,1 milion, u 2016. za 667 hiljada eura i u 2015. za 313 hiljada eura.

Prošle godine je izvezeno ogrevnog drveta i za Makedoniju u vrijednosti od 853 hiljade eura, Italiju za 807 hiljada eura, Albaniju za 567 hiljada eura, Srbiju 195 hiljada eura, Hrvatsku za 80 hiljada eura i Sloveniju 30 hiljada eura. Ogrijevno drvo iz Crne Gore u proteklih pet godina završavalo je na tržištima BiH, Francuske, Belgije, Španije, Grčke, Turske i Rusije.

Za devet mjeseci ove godine ogrijevnog drveta je izvezeno u vrijednosti od 3,1 milion eura, do čega najviše u Italiju 1,45 miliona eura, a zatim u Srbiju za 631 hiljadu eura, Albaniju 458 hiljada eura, Kosovo 275 hiljada eura i Tursku za 181 hiljadu eura.

Vlada je početkom 2017. godine nakon izrade studije, donijela odluku da od marta te godine pa sve do maja 2019. zabrani izvoz drveta za ogrijev i drvne sirovine. Cilj te odluke, kako je tada navedeno, bilo je da kao i susjedne države zaštiti svoje šume, podstakne proizvodnju gotovih proizvoda od drveta i omogući pad cijena ogrevnog drveta za svoje građane.

Zabrana je trajala svega pet mjeseci, jer je već u avgustu poništena uz obrazloženje da je tržište stabilizovano iako nije pokrenuta nikakva ozbiljnija drvoprerada.