Izvjesno je da će Crna Gora biti u recesiji, ali je teško sa sigurnošću prognozirati da li će ovogodišnji pad BDP-a biti 12 odsto kako kaže MMF, 12,4 kako smatra Svjetska banka, 14,3 kako kažu u EK, 17 odsto kako projektuju u crnogorskoj Centralnoj banci… To su Pobjedi kazali predstavnici privrednih asocijacija i ekonomisti. Oni objašnjavaju da različite projekcije kredibilnih institucija jasno pokazuju da ima još puno nepoznanica o složenosti negativnog dejstva kovida-19 na privredu i društvo.

Odgovarajući na pitanje koliki pad ekonomije očekuju u ovoj godini i koje prognoze su najrealnije, iz Privredne komore Crne Gore kazali su da je ova godina izuzetno teška i puna izazova.

Neizvjesnost

– Zbog visokog stepena neizvjesnosti, uzrokovane pandemijom, projekcije za ovu i narednu godinu su podložne promjenama i zavise od trajanja i roka u kojem će vakcina postati široko dostupna – kažu u PKCG.

Aktuelna situacija sa pandemijom predstavlja rizik koji utiče na projekcije ekonomskog rasta, na performanse i funkcionisanje globalnih ekonomija, a posebno na male i otvorene ekonomije – kakva je naša.

– Negativan uticaj pandemije se u Crnoj Gori odrazio na privredu u cjelini. Različite projekcije kredibilnih institucija jasno pokazuju da ima još puno nepoznanica oko složenosti negativnog dejstva korona virusa na privredu i društvo. Prema izvještaju Monstata, u prvom kvartalu BDP je rastao po stopi od 2,7 odsto, dok je u drugom zabilježen pad od 20,2 odsto, a negativan trend će se nastaviti i u drugoj polovini godine – navode iz ove privredne asocijacije.

Na početku pandemije, kako podsjećaju, prognoze većine međunarodnih institucija za 2020. godinu bile su umjerene i kretale su se u rasponu od -5,6 odsto (Svjetska banka) do -8,9 odsto (MMF).

– Međutim, priroda uzroka krize i neizvjesnost daljeg širenja korona virusa utiče na pouzdanost prognoza kretanja BDP-a, u ovoj i narednoj godini, kod nas i na globalnom nivou – ističu iz PKCG objašnjavajući kasnije prognoze MMF i SB o većem padu naše ekonomije.

U prvih osam mjeseci ove godine zabilježen je pad u sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom – turizmu, građevinarstvu, saobraćaju, što se odrazilo na porast nezaposlenosti, broj blokiranih preduzeća i njihov dug.

– Brzom reakcijom Vlade kroz donošenje tri paketa mjera, posebno kroz podršku IRF-a, dat je doprinos ublažavanju posljedica krize izazvane pandemijom korona virusa po stanovništvo i privredu – kažu u Privrednoj komori.

U ovoj privrednoj asocijaciji smatraju da će i prvi kvartal naredne godine biti pod snažnim uticajem trendova iz ove.

– Promjene na bolje se mogu očekivati u nastavku naredne godine, jer su sve realnije najave da će zdravstvo na globalnom nivou uspjeti da pronađe adekvatan odgovor na pandemiju. Za očekivati je da će crnogorski turizam početi da se oporavlja tokom drugog kvartala naredne godine, što će uticati na rast izvoza usluga, potrošnje i cjelokupne ekonomije. Izvjesno je da će potrajati promjene u potražnji, navikama i očekivanjima gostiju. Tokom iduće godine dolasci turista iz udaljenih destinacija će biti značajno manji, pa moramo biti spremni da adekvatnom specifičnom ponudom – etno ili gastro turizam odgovorimo zahtjevima tržišta – ističu u PKCG.

U ovoj asocijaciji kažu da se očekuje da završetak krupnih infrastrukturnih projekata smanji deficit u robnoj razmjeni.

– Oporavak ekonomije i dostizanje rezultata iz perioda prije pandemije potrajaće vjerovatno duže od jedne godine, ali će početak oporavka povećati optimizam i napor privrede za brži rast. Nakon dugog planetarnog usporavanja i zaustavljanja mnogih ekonomskih aktivnosti, dobro osmišljene strukturne reforme i dostignuti kvalitet ključni su za oporavak i makroekonomsku stabilizaciju– smatraju u PKCG.

Od 15 do 17 odsto

Izvršna direktorica Instituta za strateške studije i projekcije dr Jadranka Kaluđerović Pobjedi je kazala da se očekuje pad ekonomije od 15 do 17 odsto.

– Institut za strateške studije i projekcije je tokom proteklog perioda razvio više scenarija u vezi kretanja BDP-a, njegovih komponenti i drugih makroekonomskih indikatora. Prema jesenjim projekcijama i dva scenarija, BDP će realno biti niži za 15 do 17 odsto, što je bliže procjenama Centralne banke u odnosu na projekcije međunarodnih institucija– kaže ona.

Kaluđerović, međutim, ističe da je pandemija učinila stvarnost neizvjesnijom, tako da je veoma teško projektovati kretanja u vremenu kada se u kratkom roku stanje naglo mijenja. Razlike u stopama rasta BDP-a i ostalih makroekonomskih pokazatelja mogu se, dodaje ona, objasniti različitim pretpostavkama na kojima se model bazira, ali i na razlikama u samim modelima.

– Posmatrano sa rashodne strane, negativna stopa rasta BDP-a u ovoj godini će biti posljedica prije svega smanjenja potrošnje domaćinstava. Značajan pad zaposlenosti u značajnoj mjeri utiče na pad ukupnog radnog dohotka, a raspoloživi dohodak stanovništva je dodatno smanjen manjim prilivima transfera iz inostranstva. Takođe, pad BDP-a će biti podstaktnut padom investicione potrošnje, kako javnog, tako i privatnog sektora. Visoka neizvjesnost je uticala na smanjenje investicija i odlaganje mnogih investicionih projekata – kaže Kaluđerović.

Pored projektovanih negativnih stopa rasta lične i investicione potrošnje, zbog smanjenja ekonomske aktivnosti očekuje se, dodaje ona, i značajno niži nivo spoljne trgovine, odnosno smanjenje i izvoza i uvoza.

– Veliki pad u turističkoj privredi će uticati na pad izvoza usluga koji je bio jedan od značajnih generatora ekonomskog rasta. Smanjena turistička aktivnost je posredno uticala na pad nivoa privređivanja u povezanim sektorima kao što su saobraćaj, trgovina i poljoprivreda. Manji broj turista je uticao na pad tražnje za proizvodima, naročito prehrambenim, što je, između ostalih faktora, uticalo na smanjenje uvoza robe. Projektovani pad uvoza se može objasniti smanjenjem aktivnosti u građevinarstvu i industriji – objasnila je Kaluđerović.

Recesija

Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Milan Dragić našoj redakciji je kazao da nijesu bez osnova projekcije koje ukazuju da će Crna Gora imati snažnu recesiju.

– Crna Gora je umnogome zavisna od stanja u sektoru turizma. Zato nije posebno iznenađenje toliki pad naše ekonomije s obzirom na sve okolnosti. Sektor turizma je povezan sa sektorom trgovine, poljoprivrede… Svi ti sektori imaju smanjen opseg aktivnosti zbog problema u turizmu. Takvo stanje u turizmu, dakle, ima multiplikativno dejstvo i na druge sektore, zbog čega je i problem u sektoru turizma tako značajan za našu ekonomiju – ističe Dragić.

PKCG: Razvojni model usmjeravati ka energetici, poljoprivredi…

U Privrednoj komori kažu da crnogorski razvojni model treba prilagođavati i usmjeravati ka sektorima u kojima imamo nedovoljno iskorišćene resurse i u kojima je moguće ostvariti visok stepen produktivnosti.

– To su energetika, poljoprivreda, prerađivačka industrija – proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića, proizvoda od drveta i namještaja, osnovnih metala i proizvoda od njih, ICT sektor. Na taj način će se, uz adekvatnu primjenu digitalnih tehnologija u svim sferama društveno-ekonomskog razvoja, uticati na jačanje konkurentnosti ekonomije i obezbijediti uslovi za dugoročni razvoj, te otpornost na negativne eksterne pojave – smatraju u PKCG.

Kaluđerović: Nijesu ohrabrujuća očekivanja ni za početak 2021.

Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije dr Jadranka Kaluđerović kaže da nijesu ohrabrujuća očekivanja kretanja BDP ni u prvom kvartalu naredne godine.

– Prije svega treba imati na umu da je u 2020. u prvom kvartalu ostvaren rast u odnosu na isti period 2019, tako da se neki značajniji napredak teško može očekivati, uzimajući u obzir relativno visoku bazu. Epidemiološka situacija će svakako uticati na zimsku turističku sezonu, kako u planinskim krajevima, tako i u primorskim tokom praznika. Stoga se ne može očekivati značajna aktivnost ni u sektorima koji su povezani sa turizmom, kao što su trgovina ili transport. Proizvodnja, prerađivačka industrija i građevinarstvo ne ostvaruju značajnije stope rasta tokom prvog kvartala ni u nekriznim periodima – pojašnjava direktorica.

Nije realno, dodaje ona, ni očekivati povećanje privatnih investicija zbog velike neizvjesnosti.

– Dodatno, ograničene javne finansije onemogućavaju veće investicije javnog sektora. Bitno je napomenuti da u strukturi ukupnog BDP-a najmanje učešće ima ekonomska aktivnost koja je ostvarena tokom prvog kvartala (u toku prethodnih godina na nivou od oko 18 odsto). To znači da i ako eventualno ne dođe do velikog pada ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu, njen uticaj na ukupna kretanja u 2020. će biti manje značajan u odnosu na kretanja tokom ostatka godine – navodi Kaluđerović.

Dragić: Učinimo sve da krene oporavak ekonomije

Izvršni direktor MBA Milan Dragić kaže da neće biti nimalo lako, ali drugog izbora nemamo nego da učinimo sve kako bi otpočeli oporavak naše ekonomije.

– U narednoj godini nas očekuje rješavanje brojnih problema izazvanih prije svega pandemijom. Ona je uzrok brojnih problema i na globalnom nivou. Bilo bi racionalno prilagoditi se situaciji u uslovima pandemije koja će vrlo vjerovatno potrajati. Treba stvarati uslove koji bi pomogli što efikasnijem prilagođavanju privrednih aktivnosti u takvim uslovima. To, između ostalog, znači da je neophodno podržati i pomoći sektorima koji su prioritetni za razvoj naše ekonomije – ističe Dragić.