Pad crnogorske ekonomije u ovoj godini iznosiće 14,3 odsto, prognozirala je Evropska komisija u novom izvještaju, a oporavak se očekuje već u 2021.
U jesenjim prognozama EK, navodi se da bi u narednoj godini rast trebalo da iznosi 6,8 odsto, a nešto slabiji, od 3,7 odsto očekuje u 2022.
“Nakon relativno mekog prvog talasa infekcija COVID-19 u proljeće, ubrzo je uslijedio mnogo veći i produženi drugi talas. Šok je imao široko rasprostranjene efekte u ekonomiji, deprimirajući ne samo turizam i maloprodajne usluge, već i trgovinu, investiciono zapošljavanje i javne finansije. Osnovni scenario je postepeni oporavak 2021. i 2022. godine, vođen planiranim investicijama u turizmu i energetskom sektoru, kao i javnim i privatnim građevinskim aktivnostima”, navodi se u dijelu izvještaja za Crnu Goru. Dodaje se da će oživljavanje privatne potrošnje podržati rast zaposlenosti, jače doznake iz inostranstva i rast kredita. EK prognozira da će javni dug Crne Gore ove godine iznositi 87,3 odsto BDP-a, u 2021. 85,6 odsto, a u 2022. biće 83 odsto.
Stopa nezaposlenosti u 2020. iznosiće 18,1 odsto, u 2021. 16,6 odsto, a 2022. biće 15,9 odsto.
“Pandemija i uvođenje ograničenja putovanja devastiralo je veliki crnogorski turistički sektor, uzrokujući jedan od najvećih padova BDP-a u Evropi. Nakon rasta od 2,7% u prvom kvartalu 2020. godine, ekonomska aktivnost je, prema preliminarnim podacima pala 20,2% u drugom kvartalu, pogođena slabljenjem i spoljne i domaće tražnje. Posljednje je posljedica pada fiksnih investicija i privatna potrošnja. Izvoz robe i usluga je naglo pao, a uvoz takođe opao, iako sporijim tempom”, navodi EK.
Nasuprot tome, kako se dodaje, javna potrošnja je porasla neznatno, 0,5 odsto.
“Generalno, crnogorski BDP je preliminarno pao 8,8% u prvoj polovini 2020”, navodi se u izvještaju.
Podsjeća se da putovanja i turizam čine više od 20 odsto BDP-a Crne Gore, a u prvih osam mjeseci 2020. godine, broj dolazaka turista smanjio se gotovo 80 odsto u odnosu na isti period prošle godine zbog ograničenja putovanja.
Iz EK navode da je ključni uslov za brzi oporavak ekonomije od 2021. godine da epidemija COVID-19 ostane ograničena na predstojeću zimu i proljeće.
“Na osnovu ove pretpostavke, crnogorska ekonomija mogla bi se oporaviti zahvaljujući investicijama koje podržavaju građevinske radove i oživljavanju privatne potrošnje vođene rastućim zapošljavanjem, bankarskim pozajmicama i doznakama iz inostranstva. Suprotno tome, novo izbijanje pandemije i neuspjeh u određenom stepenu simetričnog otvaranja granica i ograničenja putovanja sa ključnim turističkim tržištima 2021. godine predstavljali bi velike rizike”, kažu iz EK.
Očekuje se da će inflacija ostati prigušena, dolazeći na negativnu teritoriju 2020. godine, prije skromnog rasta 2021. i 2022. godine.
U izvješataju se navodi da snaga ekonomskog oporavka može biti izložena riziku u slučaju uticaja infekcije na finansijski sektor.
“Do sada se bankarski sektor pokazao otpornim uprkos krizi COVID-19, pri čemu je koeficijent adekvatnosti kapitala banaka iznad regulatornog minimuma, a nivo obezvrijeđenih kredita se stabilizuje zahvaljujući odlaganjima plaćanja i restrukturiranju kredita. Međutim, rizik od neispunjavanja obaveza mogao bi porasti 2021. godine, jer bi brojne kompanije mogle biti izložene riziku nesolventnosti kada se okonča javna podrška”, piše u izvještaju. Očekuje se da će pad uvoza i investicija usljed poremećaja povezanih sa koronavirusom i niže domaće potražnje pomoći u ublažavanju trgovinskog deficita 2020. i 2021. godine.
“Završetak prve dionice autoputa Bar-Boljare 2021. godine i snažniji oporavak turizma i doznaka u 2022. godini, takođe će podržati suzbijanje deficita tekućeg računa”, navode iz EK.
Podsjećaju da je Savjet stranih investitora za 2021. i 2022. najavio značajne prilive SDI u projekte energetike, telekomunikacija (5G) i turizma (procijenjene na oko 30% BDP-a).
Ocijenjeno je da su javne finansije pod značajnim pritiskom zbog brzo rastućih troškova za finansiranje Vladinog političkog odgovora na pandemiju, u kombinaciji sa naglim padom budžetskih prihoda usljed niže ekonomske aktivnosti.
“Tako je u prvih osam mjeseci 2020. budžetski deficit centralne vlade već dostigao 6,7 odsto BDP-a. Očekuje se da će ti faktori nastaviti da djeluju i do 2021. godine, prije nego što se javne finansije stabilizuju kada se naplata poreza poboljša i kada se izdaci u vezi sa zdravljem poravnaju. Završetak, dugom finansirane, prve dionice autoputa Bar-Boljare (sada predviđena za sredinu 2021) pomoći će ublažavanju pritiska na javne finansije 2022. godine”, kažu iz EK.
Podsjećaju da uticaji pandemije COVID-19 i rezultirajuće kontrakcije ekonomske aktivnosti na nezaposlenost do sada su ublaženi subvencijama za zarade kako bi se izbjegla veća otpuštanja, ali i povećanjem broja ekonomski neaktivnih ljudi (uglavnom sezonskih i privremenih radnika).
“Kao rezultat, podaci o nezaposlenosti za 2020. godinu bilježe blago pogoršanje u poređenju sa mnogo bržim padom zaposlenosti. Osnovni scenario predviđa postepeni oporavak zaposlenosti, jačanje privatne potrošnje i podršku revitalizaciji ekonomske aktivnosti 2021. i 2022. godine. Ipak, brzina oporavka zavisiće od sposobnosti održavanja granica otvorenih za strane sezonske radnike i turiste”, navodi se u izvještaju.
