Najnovija analiza Centralne banke (CBCG) pokazala je da su u posljednjoj godini smanjeni prihodi koje banke ostvaruju od međubankarskih naknada za upotrebu platnih kartica, kao i da je ovoj godini u odnosu na lani došlo do smanjenja donje minimalne granice za naknadu za debitne i povećanje gornje maksimalne granice za kreditne kartice.

“CBCG je na osnovu raspoloživih podataka uradila analizu prihoda koje su banke ostvarile po osnovu međubankarskih naknada, za banke koje posjeduju licencu za prihvatanje kartica (njih šest) za period kraja oktobra prošle do kraja oktobra ove godine. Prema podacima sa kraja oktobra 2020. godine, evidentirano je smanjenje prihoda od međubankarskih naknada sa 7,95 miliona eura za prvih deset mjeseci 2019. godine na 5,17 miliona eura, što predstavlja pad od 35 odsto”, kazali su zvanično “Vijestimu” u CBCG.

U skupštinskoj proceduri je od ranije predlog zakona o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja kod transakcija po osnovu platnih kartica, kojim će te naknade biti smanjene na 0,2 procenta za transakcije s debitnim i na 0,3 odsto za transakcije s kreditnim karticama. Ovim zakonom bi se prvi put na cjelovit način uredilo poslovanje s platnim karticama u Crnoj Gori.

Međubankarske naknade (interchange fees), koje su osnovni pokretač visokih troškova vezanih za kartične transakcije, banka prihvatilac, odnosno ona koja kod trgovca postavlja POS terminal, plaća banci koja je izdala karticu za svaku platnu transakciju izvršenu upotrebom kartice.

Banka prihvatilac ove naknade prevaljuje na trgovca i time one utiču i na visinu naknade koju trgovac plaća za korišćenje POS terminala. Trgovac dalje ove naknade ugrađuje u cijenu robe i usluga, što osjete i potrošači. Predlogom zakona međubankarske naknade ograničavaju se na nivo na kome su u zemljama EU, a ostavljen je prelazni period za njegovu primjenu od dvije godine, odnosno do 2022. godine.

Kolike su naknade

U skladu sa planom, CBCG je uradila aneks analize kretanja visine stope međubankarske naknade iz 2018. godine i za ovu godinu (na 30. septembar), kao i promjene u intervalu kretanja te stope posmatrano za 2019. godinu, odnosno 2018. godinu.

“Analiza rađena na osnovu podataka na 30. septembar ove godine, za debitne i kreditne kartice je pokazala da se te naknade za debitne kartice kreću u rasponu 0,16 do 2,6 odsto, dok se za kreditne kartice kreće u rasponu 0,25 do 2,51 odsto. Analiza podataka na kraj septembra prošle godine za debitne i kreditne kartice je pokazala da se naknade za debitne kartice kreću u rasponu 0,22 do 2,6 odsto, dok se za kreditne kartice kreće u rasponu 0,25 do 2,41 odsto. Analiza iz 2018. godine pokazuje da se naknade kreću u rasponu 0,3 do 2,6 odsto”, kazali su u CBCG.

Iz vrhovne monetarne institucije su objasnili da analiza dostupnih podataka za ovu i prethodne dvije godine pokazuje da je u ovoj godini u odnosu na 2019. došlo do smanjenja donje (minimalne) granice za debitne kartice sa 0,22 odsto na 0,16 odsto, gornja (maksimana) granica ostaje ista, dok je za kreditne kartice došlo do povećanja gornje granice (maksimalna) sa 2,41 na 2,51 odsto. Poređenjem ove sa 2018. godinom došlo je do smanjenja donje i gornje granice, ali kod gornje samo za kreditne kartice, dok za debitne kartice nije bilo promjena.

Koristi od budućeg zakona

Iz CBCG su ocijenili da će primjena budućeg zakona omogućiti snažniju tržišnu utakmicu smanjenjem troškova prihvatanja platnih kartica, povećanjem transparentnosti i konkurentnosti na tržištu, obezbijediće veću zaštitu interesa korisnika platnih kartica (potrošača i trgovaca), podstaći će dalji rast bezgotovinskih plaćanja.

“Ograničavanje visine međubankarskih naknada dovešće do nižih trgovačkih naknada, a zatim indirektno i do snižavanja cijena za potrošače. Ovo iz razloga što će se, kroz nižu naknadu koju će plaćati primaoci plaćanja (trgovci) i smanjenje troškova poslovanja, stvoriti uslovi i prostor za niže cijene roba i usluga. Uz to, tretiraće se pitanje trenutno prisutnih različitih međubankarskih naknada na osnovu platnih kartica”, rekli su u CBCG, dodajući da pozitivne efekte očekuju i za trgovce i potrošače.

Iz CBCG su objasnili da će primjena novog zakona obezbijediti transparentnost i uporedivost naknada koje primaoci plaćanja plaćaju za platnu karticu koju koriste, jer do sada potrošači nijesu bili upoznati sa međubankarskim naknadama. Takođe, obezbijediće se informisanost potrošača o nizu stimulativnih postupaka koje primjenjuju izdavaoci (bonusi, popusti), koji mogu potrošača usmjeriti na upotrebu određene platne kartice, a o kojima potrošači uopšte nijesu informisani.

Usvajanje novog zakona se čeka, a pripremljen je predlog.

Izvor: Vijesti.me