Korisnice naknada na osnovu rođenja troje ili više djece su od 10. januara ove godine u centrima za socijalni rad počele da predaju zahtjeve za obeštećenje, predviđeno zakonom usvojenim u parlamentu u decembru prošle godine. Stručnjaci Demokratske Crne Gore su obračunali da će za te naknade ove godine, od aprila, odnosno za devet mjeseci biti potrebno 25 miliona eura, piše Pobjeda.

Tačan broj majki koji će se ponovo prijaviti za naknadu niko ne može da zna jer to zavisi od njihove volje, ali ono što se zna jeste da pravo na to trenutno ima 21.825 korisnica.

Odgovor od Demokrata kako su obračunali da je baš potrebno 25 miliona Pobjeda nije dobila, ali prema tvrdnjama poslanika Demokratske partije socijalista Ivana Mitrovića, za naknade će trebati mnogo više, a po njegovim proračunima to je više od 40 miliona eura. On, takođe, tvrdi da nijedna korisnica nema pravo na obeštećenje i da je javnost obmanuta.

Kalkulacija 

Mitrović je Pobjedi kazao da je 2016. godine za naknade bilo potrebno 65 miliona eura. Ako se računa da je za ovu godinu potreban novac za devet mjeseci i ukoliko bi se sve korisnice prijavile, trebalo bi oko 48 miliona eura.

“Nakon usvajanja Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti iz 2015. godine, kojim je majkama sa troje i više djece priznato pravo na novčanu naknadu, na početku 2016. godine 22.400 majki je i ostvarilo to pravo. Od tog broja, 13.500 majki je ostvarivalo pravo na naknadu po osnovu nezaposlenosti, dok je 4.700 majki prethodno koristilo pravo na penziju i oko 3.000 majki je tada postalo korisnik naknade, a prethodno su bili u radnom odnosu “, objasnio je Mitrović da je za taj broj 2016. godine bilo izdvojeno više od 65 miliona eura.

On, takođe, navodi podatak da je nakon odluke Ustavnog suda u julu 2017. godine pravo je ukinuto za 21.825 majki, dok je jedan broj majki nastavio da koristi to pravo po odluci Ustavnog suda.

“Na kraju 2021. godine oko 1.800 korisnica je koristilo pravo na naknadu po odluci Ustavnog suda za šta je na mjesečnom nivou izdvajano oko 450.000 eura”, navodi Mitrović.

Objašnjava da shodno novom Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti usvojenom u decembru 2021. godine, nijedna od korisnica naknada iz 2016. godine nema pravo na obeštećenje.

“Zakon je samo nazvan tako kako bi se izmanipulisala cjelokupna crnogorska javnost “, tvrdi Mitrović naglašavajući da se ovim zakonom samo priznaje pravo onim korisnicima koje su tada ostvarivale pravo na naknadu.

Takođe, prema navodima Mitrovića, iznosi naknada su fiksirani i ovim zakonom nijesu predviđena usklađivanja naknada sa eventualnim rastom troškova života, čega će svakako biti u budućnosti, odnosno čemu i već svjedočimo.

“I pored toga što je ovaj zakon po mnogo čemu sporan, u smislu radne pasivizacije žena u njihovom najproduktivnijem periodu života, on je i u cjelokupnom svom sadržaju sporan u mnogim segmentima kako bi se uopšte mogao i implementirati. Ti nedostaci će tek biti vidljivi “, tvrdi Mitrović.

Prema njegovim riječima, potencijalni broj korisnica bi trebalo biti oko 20.000 i za njih bi u ovoj godini za devet mjeseci biti potrebno više od 40 miliona eura.

“Koliko će tačno biti potrebno novca u 2022. godini, znaće se tek nakon 1. aprila, kada se i počne ostvarivati ova vrsta naknade, jer danas se sa sigurnošću ne može kazati koliko će bivših korisnica naknade podnijeti zahtjev za ostvarivanje ovog prava”, kazao je Mitrović.

Podaci Zavoda i Fonda

Kako su Pobjedi kazali iz Zavoda za zapošljavanje, po njihovoj evidenciji nezaposlenih lica – 5.983 su bivše korisnice.

“Sve one imaju pravo da se prijave za navedene naknade”, poručili su iz ZZZ.

Što se tiče penzionerki sa troje i više djece koje su bili korisnice 2016. godine, taj broj je 4.761, navode iz Fonda PIO. Kako navode, od početka primjene Zakona o obeštećenju bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje ili više djece, od 11. januara ove godine podnijeto je 54 zahtjeva za obustavu isplate penzije zaključno sa 31. martom ove godine.

“Kako je interesovanje za ostvarivanje naknade shodno navedenom zakonu veliko, u narednom periodu očekujemo veći priliv zahtjeva za obustavu isplate penzija”, kazali su iz Fonda PIO.

Do 17. januara centrima za socijalni rad je dostavljeno 1.775 zahtjeva i to je podatak za period od 10. do 14. januara.

“Najviše zahtjeva je dostavljeno Centru za socijalni rad za Glavni grad Podgorica, opštinu u okviru Glavnog grada Golubovci i opštinu Tuzi (449), Centru za socijalni rad za opštinu Bijelo Polje (327) i centrima za opštine Berane, Andrijevicu i Petnjicu (204) i Danilovgrad (124), dok su ostali centri bili na nivou od 96 do 44 zahtjeva. U prvoj sedmici je najmanje prijava stiglo Centru za socijalni rad za opštinu Herceg Novi (44) “, kazali su iz Ministarstva finansija.

Počela je i druga sedmica dostavljanja zahtjeva, a o broju pojedinačnih prijava zainteresovanima informacije pružaju centri.

Rokovi 

Za dostavljanje zahtjeva, u skladu sa Zakonom o obeštećenju bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje ili više djece, posljednji dan je 9. mart ove godine. Ovim zakonom se uređuju uslovi i otklanjaju posljedice nastale ukidanjem zakonskog prava na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece.

Kako su ranije objasnili iz Ministarstva finansija, pravo na obeštećenje, u skladu sa važećim zakonom, imaju korisnice mjesečne naknade po osnovu rođenja troje ili više djece, kojima je to pravo pripadalo u periodu od 1. januara 2016. do 30. juna 2017. godine, u skladu sa Zakonom o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, ukoliko im je ovo pravo ukinuto. Bivše korisnice ostvaruju naknade u procentualnim iznosima od 70 i 40 odsto u visini koja im je bila utvrđena kao korisnicima naknade po osnovu Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Pravo na obeštećenje prestaje ako korisnica tog prava zasnuje radni odnos, registruje se za obavljanje preduzetničke ili poljoprivredne djelatnosti ili ostvari pravo na penziju u skladu sa zakonom.

Uz zahtjev, u kojem stranka navodi da aplicira za obeštećenje kao bivša korisnica naknade, potrebni su dokaz o obustavi prava na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece koji po službenoj dužnosti obezbjeđuju centri, ukoliko se ne priloži uz zahtjev. Dokaz da nije korisnica penzije obezbjeđuju centri za socijalni rad, osim za korisnice penzije koje dostavljaju dokaz od Fonda PIO da su podnijele zahtjev za obustavu penzije zaključno sa 31. martom ove godine. Takođe, centri obezbjeđuju dokaz da nije obveznik osiguranja od Uprave prihoda i carina.

MFSS: Planirani iznos za devet mjeseci, dodatni troškovi iz budžetske rezerve

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja su kazali da se radi o planiranom iznosu za devet mjeseci ove godine (a ne godišnjem) jer je isplata naknada od aprila, a ukoliko bude dodatnih troškova ima prostora da se finansiraju iz budžetske rezerve, kao i mogućih većih prihoda u odnosu na plan.

Napomenuli su da je državni budžet u 2021. godini bilježio višemjesečni suficit, kao i da preliminarni podaci pokazuju da su prošlogodišnji prihodi premašili i one iz ,,rekordne“ 2019. godine.

Ukazali su i da se zahtjevi za naknade podnose zaključno sa 9. martom, kada će se znati konačan broj prijavljenih, jer same biraju hoće li da se vrate na ovo pravo, ukoliko sada imaju penziju ili posao, odnosno biraće koje im je primanje povoljnije.

Računica 

S obzirom na to da je na početku 2016. godine 22.400 majki ostvarilo naknadu po osnovu usvajanja Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti iz 2015. godine, ukoliko bi se prijavio isti broj korisnica za obeštećenje, prema našoj računici državi bi bilo potrebno da obezbijedi 50,5 miliona eura za devet mjeseci 2022. godine.

Po kategorijama posmatrano, od ukupnog broja korisnica naknade na početku 2016. godine, 13.500 majki je ostvarivalo to pravo po osnovu nezaposlenosti. Trebalo je da primaju 40 odsto prosječne zarade iz 2015. godine, što bi iznosilo 192,8 eura. Prema toj računici, za devet mjeseci ove godine bi trebalo samo za njih obezbijediti 23.425.200 eura.

Pravo na 70 odsto naknade (338,1 euro) ostvarivalo je ukupno 8.900 majki, od čega 4.700 koje su prethodno bile u penziji, oko 3.000 koje su tada postale korisnici naknade i oko 1.200 po drugom osnovu, uključujući i one koje su prekinule radni odnos da bi stekle ovo pravo. Ako bi taj broj ostao isti, za njih bi trebalo odvojiti 27.081.810 eura.