Svijet je tokom 2021. godine nastavio da se suočava s pandemijom korona virusa, a godinu za nama obilježili su i dolazak talibana na vlast u Avganistanu, inauguracija Džozefa Bajdena za predsjednika SAD, zaoštravanje odnosa između Zapada i Rusije i Kine, migrantska kriza na granici Bjelorusije sa susjednim državama, klimatski samit u Glazgovu, odlazak Angele Merkel s mjesta njemačke kancelarke poslije 16 godina, energetska kriza…

ODLAZAK TRAMPA: Početak 2021. godine u svijetu je obilježio nemiran prenos vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što je Donald Tramp odbio da prizna pobjedu Džoa Bajdena na predsjedničkim izborima. Njegove pristalice su upale u zgradu Kongresa, a nekoliko ljudi je ubijeno.

VAKCINACIJA: Iako su se mnogi nadali da će se, s početkom vakcinacije, život vratiti u normalu u 2021. godini, korona virus je nastavio da se širi, stvarajući nove mutacije, koje su dovele do još bržeg zaražavanja. Vlade širom svijeta su se utrkivale da vakcinišu stanovništvo, a siromašne zemlje pokušavale da obezbijede doze.

Više od 7,4 milijarde doza vakcine dato je u 184 zemlje u prvih 11 mjeseci, ali je bilo mnogo i onih koji su protestovali protiv uvođenja obavezne vakcinacije i kovid propusnica širom svijeta. S napretkom vakcinacije države su otvorile granice, ali su Olimpijske igre u Tokiju održane pred praznim tribinama. S pojavom novih sojeva, poput delta plusa i omikrona, ponovo je počelo uvođenje restriktivnih mjera širom svijeta i zatvaranje granica, a mnogi gradovi otkazali su novogodišnje proslave.

DOLAZAK TALIBANA NA VLAST: Godinu za nama na geopolitičkom planu obilježilo je i povlačenje američkih snaga iz Avganistana, a rat se poslije 20 godina završio kao što je i počeo s talibanima na vlasti. Talibani su zauzeli Kabul 15. avgusta, poslije čega je na hiljade stranaca bilo zarobljeno u glavnom gradu, a dramatične scene njihove evakuacije obišle su svijet. Posljednji američki vojnici napustili su Avganistan 30. avgusta.

Više od 2.500 pripadnika američke vojske i 4.000 civilnih službenika poginulo je u Avganistanu, dok je život izgubilo više od 170.000 Avganistanaca.

AUKUS: Novi američki predsjednik Džozef Bajden ove godine je povukao i neke jednostrane poteze koji su uznemirili saveznike, kao što je povlačenje iz Avganistana, a zajedno s premijerima Australije i Velike Britanije Skotom Morisonom i Borisom Džonsonom objavio je trilateralno bezbjednosno partnerstvo AUKUS. Iako nijedan od trojice lidera nije pominjao Kinu, AUKUS je široko viđen kao odgovor na rastući kineski uticaj, a Peking je osudio taj pakt. Pakt je doveo i do zaoštravanja odnosa saveznika s Francuskom, koja je bila bijesna, jer je zbog njega Australilja odustala od kupovine francuskih podmornica vrijednih više milijardi dolara.

ODNOSI SAD I RUSIJE: Međutim, do zaoštravanja je tokom godine došlo i u odnosima SAD i NATOa s Rusijom, najviše zbog situacije oko Ukrajine. Dok Zapad tvrdi da Rusija gomila snage na granici s Ukrajinom i da priprema napad na tu zemlju, Moskva to kategorički odbacuje i ističe da je cilj NATOa da uvuče Ukrajinu u članostvo Alijanse, čime bi, prema ocjeni Kremlja, bila ugrožena bezbjednost Rusije.

Odnosi SAD i Rusije ocjenjuju se gorim nego u vrijeme hladnog rata, a rješavanju spornih pitanja nisu doprinijeli ni sastanci Bajdena i Putina ljetos u Ženevi uživo, kao ni virtuelni samit u decembru.

ZAOŠTRAVANJE IZMEĐU ZAPADA I KINE: U godini za nama Komunistička partija Kine obilježila je 100 godina postojanja, a tom prilikom kineski predsjednik Si Đinping pozvao je članove partije, kojih je u 2019. bilo 91,9 miliona, što je činilo 6,6 odsto kineske populacije, da ostanu čvrsti i sačuvaju lojalnost i ljubav prema partiji i narodu, pretvore to u djela i posvete sve, uključujući svoje dragocjene živote, partiji i narodu. Dok iz zapadnih krugova Kinu i Rusiju optužuju za maligni uticaj u Evropi, a iz SAD traže od Kine da ne pojačava pritisak na Tajvan, početkom decembra, SAD, Kanada, Australija i Velika Britanija najavile su diplomatski bojkot Zimskih olimpijskih igara u Pekingu u februaru zbog navodnog kršenja ljudskih prava. Kina odgovara da SAD ne iskušavaju granice politike “Jedna Kina”, i poručuje da će se Tajvan vratiti kući.

ODLAZAK MERKELOVE: Njemačka se u godini za nama oprostila od Angele Merkel, koja je 16 godina obavljala funkciju kancelarke. Merkelova je otišla u političku penziju, a na mjestu kancelara naslijedio ju je Olaf Šolc iz Socijaldemokratske partije. Angela Merkel je 16 godina bila najmoćnija žena u Njemačkoj, prva žena na dužnosti kancelara, žena koja je širom svijeta bila i priznata i poštovana i koja je obilježila jednu eru.

PUČ U MJANMARU: Ova godina pamtiće se i po državnim udarima u Mjanmaru i Sudanu, te nemirima u Etiopiji i Haitiju, koji je pogođen još jednim snažnim zemljotresom nakon što je predsjednik te zemlje ubijen. Do smjene lidera došlo je širom svijeta, počevši od vojnog puča u Mjanmaru, kojim je srušena izabrana vlada dobitnice Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći, a ona je odvedena u zatvor po optužbama za korupciju i druge navodne zločine. Do vojnog puča došlo je i u Sudanu.

KUBA: U aprilu se Raul Kastro povukao s mjesta šefa Komunističke partije Kube, okončavši eru liderstva Kastrovih, koja je trajala od pobjede njegovog brata Fidela Kastra u Kubanskoj revoluciji 1959.

COP26: Kada je riječ o klimatskim promjenama, u Glazgovu je u novembru održana konferencija UN o klimi COP26, na kojoj su se okupili najviši zvaničnici iz cijelog svijeta. Na samitu je postignut sporazum koji ima za cilj sprečavanje globalnog zagrijavanja, a to je prvi klimatski sporazum kojim se eksplicitno planira smanjenje korištenja uglja, najgoreg fosilnog goriva za efekat staklene bašte.

Sporazumom su se potpisnice obavezela na hitno smanjenje emisije štetnih gasova i veća izdvajanja za zemlje u razvoju kako bi im se pomoglo da se prilagode uticajima klime.

(Nezavisne)