U svjetskoj industriji vjetra radi 1,3 miliona ljudi, a ubuduće će biti potrebno pet puta više radnika, jer raste broj vjetrenjača koje pomažu prelazak na obnovljive izvore energije, piše Dojče vele (DW).
Na planiranju vjetroparkova i izgradnji postrojenja radi 600.000 ljudi, još 440.000 je angažovano u proizvodnji turbina, lopatica i dijelova za stubove i oko 220.000 na održavanju.
Vlasnik preduzeća „Dojče Vindtehnik” u Njemačkoj, Tim Šmolovski, ima više od dvije hiljade zaposlenih, ali u njegovoj firmi moraju da koriste stepenice da bi stigli do vrha vjetrenjače, na visinu od oko šezdeset metara.
Većina novih sistema ima liftove koji idu do 100 metara visine, što olakšava pristup čvorištu vjetroturbine, prenosnom mehanizmu i generatoru.
Za to je neophodno stručno znanje.
„Mnogo mehanike je ugrađeno u starije sisteme. U modernim sistemima, ona sve više nestaje, zamjenjuje je elektronika“, kaže za DW Šmolovski.
Prioritet imaju u svakodnevnom poslovanju su trenutni kvarovi, a zatim planirane kontrole i zamjena dotrajalih dijelova.
Informacije o kvarovima na vjetrenjačama Šmolovski i njegove kolege dobijaju iz kontrolnog centra, koji se nalazi 400 kilometara sjeverno od Erkelenca, u malom mjestu Ostenfeld na granici sa Danskom.
Brojni zaposlenih u tom centru danonoćno kontrolišu rad više od 6.000 vjetrenjača na kopnu i na moru širom Evrope, kao i u SAD-u i Tajvanu.
Gotovo sve velike vjetrenjače danas su povezane sa tim centrom preko optičkih kablova ili modema. U slučaju kvara, alarmni signal se pojavljuje na monitorima u kontrolnom centru.
Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju, najviše zaposlenih u industriji energije vjetra ima Azija, pre svega Kina (550.000) i Indija (400.000). U Evropi je u toj branši zaposleno 340.000 ljudi, najviše u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Danskoj i Holandiji.
Broj radnih mijesta se povećava i u Sjevernoj i Južnoj Americi. U SAD ih je trenutno 120.000, u Brazilu 40.000, a u Meksiku 20.000. U afričkim zemljama energija vjetra nije svuda isplativa, ali i tamo u ovoj branši ima oko 40.000 zaposlenih.
Ekspanzija energije vjetra otvoriće narednih godina mnogo novih radnih mjesta za planiranje, izgradnju i održavanje postrojenja. Širom svijeta su 2020. godine instalirane vjetrenjače kapaciteta 743 gigavata.
Poređenja radi, to je jednako trostrukom kapacitetu njemačke proizvodnje energije iz svih izvora ili skoro stostrukom kapacitetu Srbije.
Do 2050. godine bi kapacitet vjetrenjača mogao da bude 8.000 gigavata, a to bi, kako pokazuje studija finskog Univerziteta LUT, značilo i oko 6,5 miliona radnih mjesta, od čega dva miliona za potrebe održavanja i popravke, piše DW.
