Višegodišnji period neisplativosti štednje u bankama rezultiralo je skokom cijena nekretnina u Njemačkoj, pa su tamošnji gradovi u svjetskom vrhu po riziku stvaranja balona.
Takva situacija sve više zabrinjava njemačku centralnu banku koja smatra da su cijene nekretnina pretjerane za barem 30 posto.
Kako piše Reuters, oglas za kupovinu trosobnog apartmana s pogledom na poslovni centar Frankfurta s istaknutom cijenom od 9 miliona eura za neke je znak da se na tržištu naduvao opasan balon.
Stanovnici su zbog toga svom gradu na rijeci Majni – jednom od najbogatijih u Njemačkoj – već dali nadimak “Mainhattan”. Iako je njemačko finansijsko središte daleko od Njujorka po noćnom životu, kulturnim sadržajima i bankarstvu, ipak ga je nadmašio na ljestvici nekretninskih balona koju je sastavila švajcarska banka UBS.
UBS-ovo mjerilo analizira cijene stambenih nekretnina u 25 gradova svijeta te procjenjuje gdje je najveći rizik od stvaranja balona na nekretninskom tržištu.
Frankfurt je na toj ljestvici dobio najviših 2,16 bodova, slijedi Toronto sa 2,02, Hong Kong sa 1,90, a na četvrtoj poziciji još je jedan njemački grad, Minhen sa 1,84 boda.
Rezultat je to činjenice da u posljednje vrijeme svaki drugi Njemac ima nekretninu u vlasništvu. Naime, još 2006. manje od 42 odsto građana Njemačke posjedovalo je nekretninu.
Podatak za 2018. kazuje da je taj udio narastao na 47 odsto. Nekoliko je faktora djelovalo na to, od izuzetno niskih kamatnih stopa na stambene kredite, preko rasta cijena najma do činjenice da su velike štediše u nekim bankama plaćale negativne kamatne stope na svoje depozite.
Zbog toga je došlo do usmjeravanja novca u nekretnine, pa su prosječne cijene u odnosu na sredinu 2016. skočile za približno 50 odsto.
Od sredine 2019. rast cijena nekretnina u Njemačkoj bio je brži nego u ostatku Evrope, a tokom drugog tromjesečja 2021. cijene su skočile dodatnih 10 odsto na godišnjem nivou.
Zanimanje Nijemaca za nekretnine posebno je poraslo tokom pandemije. Podaci Bundesbanke pokazuju da su krajem 2020. stambeni krediti dosegli 1,45 biliona eura, oko 6 odsto više nego prethodne godine.
Podaci za ovu godinu pokazuju da krediti nastavljaju rast. Primjer užarenosti njemačkog tržišta jest i projekat osiguravajuće kuće Allianz i lokalnog penzionog fonda koji su ove godine platili 1,4 milijarde eura za zemljište u poslovnom dijelu Frankfurta.
Na njemu će izgraditi četiri nebodera s poslovnim prostorima i stanovima koji će se prodavati za 3 miliona eura.
“Ciljali smo frankfurtsko područje. Interes kupaca potvrđuje da je to bila ispravna odluka. Za sada ne vidimo tržišni balon”, komentarisao je jedan od predstavnika projekta.
Preokret u 2024.
Međutim, tako ne misle u Bundesbanku. Ekonomisti centralne banke u novembru su objavili istraživanje prema kojem bi cijene na tamošnjem tržištu mogle biti prenaduvane i do 30 odsto.
“Potreban nam je godišnji priliv najmanje 220.000 imigranata kako bi broj stanovnika i potražnju za nekretninama održali stabilnima. No, u pandemiji je imigracija znatno smanjena”, ističe Jochen Möbert, ekonomista Deutsche Banka.
Prije pandemije u Njemačku se godišnje doseljavalo do 400.000 stranaca. Möbert procjenjuje da bi manje useljavanje, uz stroža pravila o energetskoj efikasnosti zgrada te ograničavanje rasta najamnina, moglo dovesti do preokreta trenda 2024. godine.
Barbara Steenbergen iz Međunarodne unije stanara ističe kako je pandemija rezultirala striktnijim kontrolama ulaganja u nekretnine u Evropi, poput ograničenja stranim kupcima da stiču nekretnine u Amsterdamu. “Tržišta postaju regulisanija širom Evrope”, dodala je Steenbergen.
Izvor: Poslovni dnevnik
