Korišćenje gotovine za isplate bez jasnog osnova i mimo zakona, isplate novca bez potpisanog ugovora i ispostavljenih faktura, prodaja proizvoda bez jasnog cjenovnika i kriterijuma pojedinim partnerima, sumnjive transakcije, nepostojanje revizorskog odbora i brojnih internih akata kompanije…

To su samo neke od brojnih nepravilnosti koje je utvrdila Državna revizorska institucija (DRI) tokom revizije poslovanja državne kompanije Plantaže, koja je juče objavljena.

Utvrđeno je da postoji više od 11 miliona kvadrata zemlje koji su izgubljeni između stvarnog stanja i evidencije, da se troškovi za službena putovanja odobravaju i isplaćuju unaprijed u većem iznosu od procijenjenog i da se po povratku s putovanja ne dostavlja dokumentacija o tome.

Saopšten je podatak da je jedan član Borda direktora dobio 2.134 eura za putovanje u SAD, a nema podataka zašto je bio tamo.

Plantaže su lani otpisale dug od 121 hiljade za stambene kredite zaposlenima, a neisplaćene dividende malim akcionarima od oko 120 hiljada su prošle godine vraćene Plantažama i knjižene kao prihod.

Nalaz je pokazao da se naknade članovima Odbora direktora daju i u gotovini, da postoje i naknade za “stalni rad u komisijama za izradu investicionih projekata”, koje se isplaćuju i knjiže kao naknade odboru direktora.

Revizija se odnosi na poslovanje Plantaža u 2018. godine, ali su uzeti i podaci nakon tog perioda.

Kršenje brojnih zakona

DRI je dao duplo negativno mišljenje – na finansijsko poslovanje i na reviziju usklađenosti poslovanja Plantaža sa zakonskim i podzakonskim propisima.

Utvrđeno je da su Plantaže poslovale suprotno brojnim zakonima – o reviziji, privrednim društvima, zaštiti na radu, sprečavanju nelegalnog poslovanja, radu, sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru…

Vrhovna revizija svako negativno mišljenje, shodno procedurama, dostavlja Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT).

Dugogodišnja izvršna direktorka državne kompanaije i funkcionerka Demokratske partije socijalista (DPS) je Verica Maraš, a predsjednik Odbora direktora je Veselin Vukotić.

Kompanija je dobila 20 preporuka koje treba da ispuni u roku od šest mjeseci, a prethodno u narednih mjesec treba da dostavi DRI plan za njihovu realizaciju. Revizijom je rukovodio član Senata Zoran Jelić, dok je drugi član kolegijuma bio senator Nikola Kovačević.

DRI navodi da će s izvještajem upoznati Odbor direktora i Vladu, kao većinskog vlasnika, da bi unaprijedila položaj Plantaža i jačanje odgovornosti u upravljanju javnim finansijama.

Pogrešan obračun poreza

“Neraspoređena dobit na kraju 2018. godine je bila 10,34 miliona. U Plantažama je pogrešno obračunat i iskazan porez na dobit pravnih lica za 2018. godinu i za tu godinu su nepravilno iskazane odložene poreske obaveze i odložena poreska sredstva. To je uticalo na konačni neto rezultat poslovanja”, piše u izvještaju.

Utvrđeno je da su plate zaposlenima umanjenje nakon preporuka Vlade po odluci Odbora, a da prethodno nije izmijenjen akt kojim se regulišu plate zaposlenih u firmi.

Ti potezi su doveli do tužbi 25 zaposlenih kojima je u 2018. godini isplaćeno 348.855 i još 691.331 eura za 41 zaposlenog u prošloj godini.

“U cilju izbjegavanja troškova postupka, izvršena je procjena i obračun manje isplaćenih zarada po naznačenom osnovu, za ukupno 248 zaposlenih koji nijesu pokrenuli sudski spor, u ukupnom iznosu od 3.537.427 eura”, navode u izvještaju.

Sumnjive transakcije

Utvrđeno je da je po odlukama Maraševe isplaćivan novac za angažovane osobe u promotivnim aktivnostima, pri čemu te osobe nijesu uzimale novac već zaposleni u kompaniji.

“Revizijom je utvrđeno da su kao ‘uplata pazara’ evidentirane i dvije transakcije u iznosu od po 100.000 eura koje se odnose na povraćaj novca od strane agencije za privremeno ustupanje zaposlenih, što je u suprotnosti s pravilnikom o uslovima i načinu dostavljanja podataka o gotovinskim transakcijama od najmanje 15.000 eura i sumnjivim transakcijama, shodno kojem je trebalo obezbijediti/popuniti formular o porijeklu gotovine. Uz to, povraćaj novca u blagajnu nije trebalo evidentirati kao priliv”, naglašeno je iz DRI.

Gorivo bez ograničenja

DRI je utvrdio da Plantaže od 2016. do 2019. godine imaju planove potrošnje goriva za koje je, prema odluci, određen limit na mjesečnom nivou od 50 eura do neograničene potrošnje za službena vozila i od 40 eura do neograničene potrošnje za privatna vozila koja se koriste u službene svrhe.

Prema planu potrošnje goriva, koji je urađen krajem juna prošle godine, 25 privatnih vozila se koristi i za službene potrebe, a Plantaže su u 2018. raspolagale sa 66 službenih vozila.

Privatna vozila su se koristila u službene svrhe bez ikakve odluke, pa je tokom revizija ona donijeta.

Državna kompanija za proizvodnju vina u 2018. nije imala interne procedure kojima se uređuje arhivsko i kancelarijsko poslovanje, planove zaštite obavezno štićenih objekata, niti je Ministarstvu finansija dostavilo godišnji finansijski izvještaj za tu godinu na propisanom obrascu, nema poseban akt kojim su propisane stope za obračun amortizacije.

Na osnovu podataka koji su više puta mijenjani i dostavljani u postupku revizije, DRI se nije mogla uvjeriti u tačnost obračuna cijene koštanja, ni u vrijednost iskazanih zaliha u poslovnim knjigama

Plantaže nijesu odredile osobu za uspostavljanje, sprovođenje i razvoj finansijskog upravljanja i kontrola, nijesu imenovale revizorski odbor, DRI nije dobio na uvid izvještaj o radu za 2018. godinu, kao ni izvještaji za period prije 2017. godine i u postupku revizije nijesu dati na uvid ni izvještaji o rezultatima pojedinačnih revizija.

“Plantaže nemaju akt o procjeni rizika za sva radna mjesta niti pravilnik o računovodstvu i računovodstvenim politikama kojim bi, između ostalog, bila definisana sva bitna pitanja koja se odnose na organizaciju računovodstva, računovodstvene politike za priznavanje i procjenjivanje imovine i obaveza, prihoda i rashoda, usvajanje i objelodanjivanje finansijskih izvještaja. Evidentiranje poslovnih promjena nije vršeno storniranjem naloga, već brisanjem i izmjenom (unosom novih podataka) naloga za knjiženje, a da o istom ne ostaje trag u sistemu”, navodi DRI.

Sporan novac za putovanja

Revizijom je utvrđeno da u poslovnim knjigama nijesu iskazali dio potraživanja po osnovu isplaćenih akontacija za službena putovanja, a koja se odnose na period od 2013. do 2017. godine.

Objašnjeno je da tu naplatu Plantaže vrše u ratama, najčešće obustavom od zarade zaposlenog, što nije u skladu s uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru.

Uz to, nijesu svim zaposlenim obustavljali dio od zarade, tako da je jedan dio potraživanja ostao nenaplaćen, zbog prestanka radnog odnosa ili odlaska u penziju.

“Plantaže su tokom godine – mjesečno u poslovnim knjigama evidentirale plansku amortizaciju (koja je uključena u obračun cijene koštanja proizvoda grožđa, vina, breskve, loznih kalemova i loznih reznica), a na kraju godine, nakon stvarnog obračuna amortizacije, s obzirom da su utvrđene razlike između planske i stvarne amortizacije, umjesto planskih iznosa amortizacije evidentirana je stvarna amortizacija po obračunu”, utvrdio je DRI.

Na osnovu podataka koji su više puta mijenjani i dostavljani u postupku revizije, revizor se nije mogao uvjeriti u tačnost obračuna cijene koštanja, ni u vrijednost iskazanih zaliha u poslovnim knjigama.

Nedovoljno tuže za dugove

“Ukupna potraživanja od kupaca na kraju 2018. su bila 14,46 miliona, nakon umanjenja za ispravku vrijednosti iznosila su 12,51 miliona, a iznos utuženja 1,39 miliona što predstavlja 9,65 odsto od ukupnih potraživanja od kupaca na kraju 2018. Plantaže treba da iskoriste sve zakonske mogućnosti radi naplate potraživanja po osnovu prodaje svojih proizvoda, a posebno prema kupcima čija su dugovanja značajna”, navodi DRI.

U izvještaju je podatak da od 2013. godine Plantaže nijesu davale novac zaposlenima po osnovu stambenih kredita, a na početku 2018. taj dug je bio 2,6 miliona.

Prosječan broj zaposlenih u 2018. bio je 634, sistematizovano je 312 radnih mjesta sa 746 izvršilaca (stalnih radnika) i 1.455 sezonskih radnika.

Prekor što se previše bave platom direktora

DRI navodi da je plata izvršnoj direktorici Verici Maraš određivana na osnovu njenog menadžerskog ugovora s Odborom direktora i da je ugovorom iz 2013. njena osnovna zarada bila šest prosječnih zarada u kompaniji (711 eura) odnosno 4.260 plus uvećanje za minuli radni staž i bonuse.

Novim menadžerskim ugovorom iz 2018. godine osnovica zarade je povećana na sedam prosječnih zarada – skoro pet hiljada eura, plus uvećanja za staž i bonuse.

U reviziji je navedeno da ovakvo određivanje visine zarade nije u skladu s tehničkim mogućnostima programa za utvrđivanje zarade, pa joj je pri obračunu određivan koeficijent od 23, uvećan po osnovu startnog dijela zarade i minulog rada, da bi se na kraju dodao iznos nazvan “korekcija direktora” od 2.940 eura neto, kako bi se dobio iznos zarade koji je dogovorila s bordom.

DRI je juče objavila i izjašnjenje Maraševe na njihov preliminarni izvještaj, kao i odgovor Zorana Jelića ispred DRI na to.

Maraševa se žali kako DRI uopšte tretira njenu zaradu.

“Mislim da je u izvještaju previše prostora dato obračunu zarade direktora”, navela je Maraševa.

Iz DRI su joj odgovorili da je u “izvještaju navedeno utvrđeno činjenično stanje: ugovor (osnov za isplatu) i način obračuna zarade”.

Direktorica Plantaža se u svom izjašnjenju žali i da je previše prostora DRI posvetila “obračunu naknada za B. R. i D. P.”

DRI odgovora Maraševoj da im je kompanija u “postupku revizije dostavila samo dio tražene dokumentacije, što je i razlog opširnijeg opisivanja”, kao i da su naknadno uskladili tekst izvještaja. U konačnoj verziji izvještaja se ne pominje obračun zarada za B. R. i D. P.

Maraševa tražila brisanje djelova izvještaja i blaže ocjene DRI

Maraš u svom izjašnjenju na izvještaj DRI na više mjesta traži da se pojedini djelovi izvještaja, u kojima su navedene nepravilnosti, izbrišu jer bi njihovo “objavljivanje bilo kršenje interne poslovne tajne kompanije”.

Uz to, tražila je da se izbriše nekoliko ocjena DRI o radu kompanije ili da se ublaže.

Na kraju je pozvala Jelića da na sastanku razjasne sve dileme u cilju uspješne saradnje.

“Nadamo se, da ćemo o svim primjedbama imati prilike da na konstruktivan i profesionalan način razgovaramo. Unaprijed se radujem našoj uspješnoj saradnji na ovom izvještaju”, završava Maraševa dopis Jeliću.

Tamo gdje se navodi sporna stavka za troškove materijala, Maraševa navodi da je “u javnom dokumentu nepotrebna analitika i iznošenje podataka o stanju na ovim računima” jer su poslovna tajna.

Na primjedbu da za određene proizvode i usluge nema cjenovnika, Maraševa piše da je i to poslovna tajna o čemu će “razgovarati na sastanku”.

Maraševa zamjera da su previše detaljno dali izvještaj o trošenju novca iz blagajne “jer asocira na nelegalno poslovanje”. Iz DRI odgovaraju da trošenje tri miliona zaslužuje osvrt.

Direktorica zamjera i na ocjene DRI da kompanija “nije vršila namjensko podizanje gotovine”, jer je “previše istaknuto” i navodi da to treba “drugačije obrazložiti”.

Maraševa smatra i da se previše prostora daje tretmanu obračuna dnevnica za službena putovanja, da se detaljno daju specifikacije troškova “s kim radimo i u kojim iznosima”, želi da se izbriše konstatacija “pored evidentnih problema” u poslovanju…

Izvor: Vijesti.me