Komercijalne banke će od naredne godine početi da uplaćuju novac u Sanacioni fond koji će služiti za pomoć bankama ako se suoče sa problemima u poslovanju.
Formiranje tog fonda je definisano Zakonom o sanaciji kreditnih institucija (banaka) čija će primjena zajedno sa novim Zakonom o kreditnim institucijama početi od 1. januara naredne godine. Ova dva zakona su usvojena u parlamentu krajem 2019. godine i tada je ostavljen rok od godinu za njihovu primjenu.
Primjena je, međutim, odgođena za još jednu godinu zato što su se CBCG i komercijalne banke usmjerile na rješavanje problema koje je izazvala pandemija koronavirusa i na završetak projekta procjene imovine banaka (AQR).
Prema zakonu, u Sanacionom fondu mora biti novac u vrijednosti od jedan odsto garantovanih depozita i to u periodu od deset godina. Iz CBCG za “Vijesti” nijesu precizirali koliko prema posljednjoj računici treba da se nađe novca u ovaj fond.
Ranija procjena CBCG da će trebati 1,4 miliona godišnje, odnosno,14 miliona za 10 godina.
Iz CBCG su kazali da su u skladu sa zakonom osnovali Sanacioni fond i da će se novac koji će se uplaćivati koristiti za ostvarivanje ciljeva definisanih zakonom – obezbjeđivanje kontinuiteta u obavljanju ključnih funkcija banaka, izbjegavanje znatnog negativnog uticaja na stabilnost finansijskog sistema (naročito sprečavanje širenja negativnih uticaja na finansijski sistem, uključujući i njihovo širenje na tržišnu infrastrukturu i održavanje tržišne discipline), zaštita budžetskih i drugih javnih sredstava, svođenje na najmanju moguću mjeru korišćenja vanredne javne finansijske pomoći pri sanaciji banaka, zaštita deponenata koji imaju garantovane depozite u banci i zaštita novca i druge imovine klijenata.
”Sredstva Sanacionog fonda u skladu sa zakonom moraju najkasnije do 31. jula 2031. godine dostići nivo od najmanje jedan odsto garantovanih depozita svih banaka kojima je CBCG izdala dozvolu za rad, a prema revidiranim finansijskim izvještajima za prethodnu godinu. Banke su dužne da, radi dostizanja ciljnog iznosa sredstava Sanacionog fonda, jednom godišnje uplaćuju redovni doprinos i to do 30. juna za tekuću godinu. Tokom desetogodišnjeg perioda doprinosi Sanacionom fondu koji se prikupljaju u mjeri u kojoj je to moguće vremenski se ravnomjerno raspodjeljuju do dostizanja propisanog nivoa”, kazali su iz CBCG.
Iz CBCG su objasnili da će novac u Sanacioni fond uplaćivati od novca koji ostvaruju po osnovu prihoda iz poslovanja.
”Iako će banke jedan relativno mali dio svojih prihoda izdvajati u periodu do 31. jula 2031. godine za redovne doprinose fondu, Sanacioni fond daje značajan doprinos finansijskom sistemu Crne Gore u smislu omogućavanja dodatnih instrumenata djelovanja kako bi se osigurala stabilnost banaka, cjelokupna finansijska stabilnost sistema, a samim tim i zaštitila novčana sredstva deponenata i drugih klijenata bankarskog sektora u Crnoj Gori”, kazali su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
U CBCG je formirana posebna organizaciona jedinica za sanaciju banaka koja će se se baviti primjenom zakona o sanaciji u smislu kreiranja planova sanacije za sve banke, obračunom minimalnog zahtjeva za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama koji će banke morati da dostignu, obračunom doprinosa za Sanacioni fond.
”Uz to, unapređivanjem zakonske i podzakonske regulative vezane za sanaciju banaka i njenim usklađivanjem sa evropskim regulatornim okvirom, učestvovanjem u sanacionim tijelima koja se bave pitanjima sanacije prekograničnih bankarskih grupa, a koje posluju i u Crnoj Gori, kao i drugim pitanjima koja su uređena odredbama Zakona o sanaciji”, kazali su u CBCG, dodajući da su usvojili 15 podzakonskih akata za primjenu ovog zakona i da je kompletna regulativa usklađena sa propisim EU.
Iz CBCG su rekli da je novi zakon o bankama čija primjena počinje od 1. januara usvojen u cilju ispunjenja obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 9 (finansijske usluge), te da će se njime omogućiti primjena bazelskih standarda kapitala i likvidnosti (Bazel III), koji su usmjereni na jačanje kapitalnih zahtjeva za banke, kao i na formiranje okvira za nove regulatorne zahtjeve u vezi sa likvidnošću i dodatne kapitalne zahtjeve za institucije od sistemskog značaja. Za primjenu ovog zakona usvojena su 24 podzakonska akta.
Nova pravila za izbor menadžmenta u bankama
Generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković kazao je da su bitni podzakonski akti za ova dva zakona koji su usvojeni tokom ove godine, a među njima su odluka o kriterijumima i načinu klasifikacije aktive i obračunavanja rezervacija za potencijalne kreditne gubitke banke, te odluka o bližem načinu vrednovanja imovine i obaveza prije preduzimanja mjera sanacije…..
”Udruženje ja ove godine bilo jače uključeno oko pravila o sadržaju zahtjeva za izdavanje odobrenja na izbor, odnosno imenovanje izvršnih direktora, članova odbora direktora i nadzornog odbora, jer je važan preduslov za usaglašenost sa zakonom o bankama, a izmjene su u skladu sa novim stavom u vezi korporativnog upravljanja. Bitno za zainteresovanu javnost je što se ovim zakonima harmonizujemo sa regulativom EU, odnosno usklađeni ćemo biti sa Bazel III principima, a što se kroz podzakonska akta reflektuje na tretiranje solventnosti i likvidnosti banaka kao najbitnije indikatore poslovanja”, objasnio je Pejaković.
On je kazao da nijedna od banaka nije iskazala rezervisanost u vezi primjene svih novih zakonima traženih uslova. Prema riječima Pejakovića pripreme su vršene u vrlo zahtjevnom vremenu pandemije i zahtjevnosti pomoći klijentima, sprovođenja AQR-a.
”Nakon sprovedenog AQR-a možemo se pohvaliti visokom ocjenom kvaliteta bankarskog sistema kroz kapitalizovanost i likvidnost banaka da podržimo sve dobre projekte i klijente”, rekao je Pejaković.
Izvor: Vijesti.me
