Ukupna trgovinska razmjena Crne Gore od početka godine do kraja jula iznosi 1,4 milijarde eura i pala je za 300 miliona ili 17,8 odsto, pokazuju podaci koje je juče objavila Uprava za statistiku (Monstat).
Od početka godine izvoz iz Crne Gore vrijedio je 200 miliona eura, dok je u istom periodu uvezeno robe u iznosu od milijardu i 220 miliona eura, odnosno trgovinski deficit za samo sedam mjeseci je veći od milijardu eura. U odnosu na isti period lani, izvoz je pao sa 228 na 200 miliona ili za 12,5 odsto, dok je uvoz smanjen s 1,5 na 1,22 milijarde eura, odnosno za 280 miliona ili 18,7 odsto.
Trgovinska razmjena je do marta ove godine bila na istom nivou kao i lani, a zatim je uslijedio veliki pad što se poklapa s izbijanjem epidemije virusa korona u Crnoj Gori. Samo u julu uvoz je vrijedio 180 miliona eura, dok je u istom mjesecu lani bio 250 miliona eura.
Pad
Na pad trgovinske razmjene uticalo je smanjenje privrednih aktivnosti, uvođenja zabrane rada u pojedinim djelatnostima, ograničenja u saobraćaju i drastičan pad turističke posjete.
Uvoz naftnih derivata i goriva za sedam mjeseci smanjen je s prošlogodišnjih 117 na 63 miliona eura, a struje s 38 na 26 miliona eura. Uvoz hrane smanjen je s 266 na 231 milion eura, a pića sa 40 na 28 miliona. Uvoz mašina, uređaja i transportnih uređaja pao je s 342 na 280 miliona eura, od čega je uvoz drumskih vozila smanjen sa 111 na 76 miliona. Zbog smanjenja građevinskih aktivnosti, naročito na autoputu, pao je uvoz gvožđa i čelika sa 49 na 33 miliona, nemetalnih minerala sa 77 na 59 miliona, ostalih metala sa 66 na 57 miliona…
Pao je i uvoz namještaja sa 48 na 29 miliona, odjeće sa 44 na 34 miliona, obuće sa 21 na 17 miliona eura.
U periodu pandemije rastao je samo uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda sa 60 na 69 miliona eura.
Na strani izvoza za ovih sedam mjeseci simbolično je povećan izvoz hrane s 11 na 13 miliona eura, ali je to i dalje 20 puta manje od uvoza hrane. Izvoz pića smanjen je sa 7,3 na šest miliona, dok je izvoz duvana porastao sa 1,3 na 1,8 miliona eura.
Izvoz sirovog drveta smanjen je sa 16 na 15 miliona, a ruda sa 29 na 26 miliona. Pao je i crnogorski izvoz nafte, odnosno reeksport preko teritorije Crne Gore, s 11 na 3,4 miliona, kao i električne energije s 38 na 26 miliona.
Povećan je izvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda s 12,8 na 13,6 miliona. Izvoz obojenih metala – aluminijuma pao je s 37 na 34 miliona eura, a gvožda i čelika s 12,8 na 8,2 miliona eura.
Najveći pad izvoza bio je u maju kada je iznosio svega 18 miliona eura, dok je u istom mjesecu prošle godine on vrijedio 30 miliona.
Najveća razmjena sa Srbijom, pa s Kinom i Njemačkom
Najveću trgovinsku razmjenu u ovom periodu Crna Gora je imala sa Srbijom, koja je vrijedila 285 miliona eura, što čini 20 odsto ukupne nacionalne trgovinske razmjene. U istom periodu prošle godine razmjena s ovom državom vrijedila je 343 miliona eura.
Uvoz robe iz Srbije iznosio je 236 miliona eura, dok je Crna Gora u ovu državu izvezla svoje robe u vrijednosti 50 miliona eura što je 25 odsto njenog ukupnog izvoza.
Poslije Srbije najveća trgovinska razmjena je s Kinom, odakle je uvezeno robe za 122, dok je izvoz iznosio 13 miliona. Slijedi Njemačka sa 121 milion eura robne razmjene, od čega je uvoz iz ove države iznosio 111 miliona eura, dok je izvoz vrijedio 10 miliona.
Nakon Srbije Crna Gora je najveći izvoz imala u Sloveniju 20 miliona i u Mađarsku sa 15 miliona eura.
Značajna trgovinska razmjena postoji s Turskom, odakle je uveženo robe u vrijednosti 67 miliona eura, a gdje je izvezeno 9,8 miliona eura.
Sa SAD je trgovačka robna razmjena iznosila 12,8 miliona eura, od čega je uvoz 11,8 miliona eura, a izvoz skoro milion eura.
Razmjena s Rusijom vrijedna je 4,3 miliona, od čega je uvoz 3,55 miliona, dok je izvoz u ovu zemlju iznosio samo 750 hiljada eura.
