Kriza izazvana pojavom koronavirusa omela je i privremeno odložila završetak posla oko davanja u zakup crnogorskih aerodoroma. Ipak, i pored evidentnog kašnjenja, raduje činjenica da interesovanje za aerodromima u Podgorici i Tivtu ne jenjava. Naprotiv, kako ekskluzivno za Vikend novine kaže Eugenio Perice, direktor biznis sektora kompanije Corporation America Airports iz Luksemburga, koja je prošla prvi krug tendera, sa nestpljenjem čekaju da Crna Gora da zeleno svijetlo i nastavi sa ovim poslom.
Nema odustajanja
Prema riječima Pericea, Corporacion America Airports, ne razmišlja o odustajanju od crnogorskih aerodoroma.
“Mogu da potvrdim da je Corporacion America Airports i dalje veoma zainteresovan za proces tendera. Čekamo da se pandemija zaustavi, ali ono najvažnije, čekamo da crnogorske vlasti odluče da krenu dalje u proces izdavanja aerodroma. Kad ta odluka bude donijeta, Corporation America Airports će biti tu za nastavak posla”, rekao je Perise.
Druga faza
Druga faza postupka koncesije za crnogorske aerodrome trebalo bi da bude raspisana do kraja godine. U trci su ostali francusko-turski konzorcijum (ADP-TAV), kao i renomirane kompanije Incheon International Airport Corporation iz Južne Koreje i Corporation America Airports iz Luksemburga, koji bi trebalo da dostave konačne ponude.
Kako je ranije saopšteno iz Vlade, od zakupa se ne odustaje, a proces će koliko-toliko biti ubrzan, kako bi što prije bio poznat ponuđač koji će dobiti oba crnogorska aerodroma na gazdovanje u narednih 30 godina. Glavni uslovi su jednokratna naknada koja nije manja od 100 miliona eura i deset odsto bruto godišnjeg profita.
Ulaganja u Podgorici
Koncesija se daje na 30 godina, a u tom periodu ulaganja u aerodrome ne smiju biti manja od 200 miliona eura. Zakup je podijeljen u tri faze, a tokom prve tri godine budući zakupac će morati da uloži minimum 80 miliona u infrastrukturu aerodroma. Težište građevinskih intervencija na aerodromu u Golubovcima odnosi se na proširenje i izgradnju putničkog terminala i dijela pristanišne platforme, pristupnih puteva i parkinga, širenje vatrogasne stanice kao i na rekonstrukciju i proširenje postojećih poslovnih i sevisnih objekata koje trenutno koristi veći broj pravnih subjekata, te izgradnju hangara i robnih terminala. Prvom fazom rekonstrukcije predviđeno je dodatno proširenje/ izgradnja putničkog terminala za 12.500 m2 i proširenje dijela pristanišne platforme (obezbijediti ukupno osam pozicija); izgradnja remena poletno-sletne staze; proširenje postojećeg parking prostora (dupliranje postojećeg kapaciteta).
Kroz drugu fazu dodatno će se proširiti dio pristanišne platforme (obezbijediti ukupno minimum 11 pozicija), zatim proširenje platforme za generalnu aviaciju, te proširenje i izgradnja remena rulnih staza u skladu sa važećom planskom dokumentacijom. Treća faza obuhvata investicije proširenja putničkog terminala za dodatnih 12.500 m2 prema zapadu, izgradnju komercijalnih sadržaja manipulacija teretom, logistika, generalna predstavništva, industrija visoke tehnologije, hotel, kongresni centar itd.
Investicije u Tivtu
Na tivatskom aerodromu je predviđen veći obim rekonstukcije. U koncesionom aktu je naznačeno da je u prvoj fazi na aerodromu Tivat predviđena izgradnja vodnog terminala (Tivat SkyPier) za javni prevoz putnika morskim putem, uključujući i pristupne saobraćajnice, kao i izgradnja Marine Air Terminala (MAT) u neposrednoj blizini vodnog terminala za prijem putnika koji za dolazak na aerodrom koriste prevoz morskim putem. Takođe, mora se izvršiti i reparacija postojeće poletnosletne staze, zatim produženje postojeće poletno-sletne staze (izmještanje mjesta slijetanja za prilaz iz pravca RWY14) i izmještanje postojećeg puta za Ostrvo cvijeća i njegova izgradnja na novoj, planom predviđenoj lokaciji u zahvatu DSL, u rangu gradske saobraćajnice sa zaštitnim ekranima prema polatno-sletnoj stazi. Prema detaljnom režimu korišćenja na prostoru ovog plana su predviđeni sljedeći objekti: Postojeći terminal; Kontrolni toranj; Upravna zgrada; Izlazna kapija; Kargo / TS; Vatrogasna stanica; Hangar; Planirani terminal; Catering; Marine Air Terminal MAT; Vodni terminal; Meterološka stanica.
“Aerodrom raspolaže minimalnom konfiguracijom manevarskih površina, tj. platforme za parkiranje aviona su funkcionalno povezane sa poletno-slijetnom stazom samo preko dvije rulne staze. Pored toga što postoje samo dvije rulne staze one imaju ogranicenu upotrebe. Na aerodromu postoji platforma za parkiranje aviona koja se pruža paralelno sa pravcem pružanja poletno-sletne staze. Na osnovu analize postojećeg stanja može se zaključiti da aerodromska infrastruktura nema potreban kapacitet i da na dijelu manevarskih površina nijesu ispunjeni svi zahtjevi u skladu sa medunarodnim propisima”, navodi se u koncesionom aktu.
Šta ne uključuje koncesija?
Buduća koncesija neće uključivati dvije stvari. Prvo, kontrola letjenja će ostati u obimu odgovornosti SMATSA-e. Drugo, carinska i pasoška kontrola će ostati u obimu odgovornosti Uprave carina, Ministarstva finansija, Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova
CAAP deseti najveći operater
Kompanija Corporacion America Airports SA (CAAP) iz Luksemburga deseti je najveći operater aerodroma u privatnom sektoru na svijetu.
Godišnje opslužuje više od 80 miliona eura.
Prisutni su na čak 52 aerodroma, a Latinska Amerika im je najznačajnije tržište. Većinom upravljaju aerodromima u Južnoj Americi, a od evropskih zastupljeni su u Firenci, Pizi i Jerevanu.
