Mnoštvo problema u regionu Balkana navodi mlade ljude da traže bolje prilike u drugim zemljama, a region neće moći da ekonomski sustigne ostatak Evrope bez mladih talenata. Širom Balkana, opšta populacija se smanjuje i postaju starija, a ukoliko se to ne promijeni, može se očekivati još brže iseljavanje ljudi, piše ugledni “The Economist”.

Mjerenje demografije na Balkanu predstavlja problem, osim kod bilježenja rađanja i smrti, zbog toga što je teško doći do tačnih podataka. Vozač kamiona iz Beograda koji ode iz zemlje kako bi se zaposlio u Njemačkoj može to uraditi bez obavještenja.

Milioni građana mogu nabaviti pasoše susjednih zemalja usljed povezanosti regiona, što je posebno poželjno ukoliko je ta zemlja članica Evropske unije, budući da daje pristup radu bilo gdje na teritoriji EU. Petina nosioca hrvatskih pasoša koji rade u inostranstvu vjerovatno su iz BiH.

Ipak, podaci koji su dostupni jasno pokazuju na to da se populacije svih država na Balkanu vremenom smanjuju usljed emigracije i niskog nataliteta, prenosi Nova ekonomija.

Prije su stanovništva rasla pomoću talasa emigracije i nataliteta, budući da je većina žena imala u prosjeku oko šestoro djece. Međutim sada samo nekolicina rodi više od jednog djeteta.

Na kratke staze vladama ne smeta emigracija pošto dovodi do manje stope nezaposlenosti i povećava doznake iz inostranstva. Ali u dužem vremenskom periodu emigracija je “katastrofalna”, rekao je Vladimir Nikitović, demograf Instituta društvenih nauka.

Oko 50.000 ljudi napusti Srbiju svake godine, a od onih koji se vrate oko 10.000 su penzioneri koji su proveli radni vijek u inostranstvu, čija će djeca vjerovatno ostati van zemlje.

Prema trenutnim projekcijama, Bugarska će imati 39 posto manje ljudi do 2050. godine nego što je imala 1990. Žene u Bosni i Hercegovini imaju u prosjeku 1,3 djece a u Hrvatskoj 1,4. Budući da na teritoriji Balkana nema mnogo imigrantskih poreskih obveznika, postoji manjak sredstava za penzije.

Nekolicina gradova u regionu, poput grada Kluž u Transilvaniji, doživjelo je rast. Tirana, glavni grad Albanije, takođe privlači ljude. Erion Veliaj, gradonačelnik Tirane kaže da grad privuče oko 25.000 ljudi godišnje. Međutim ovo su rijetki izuzeci.

Lakoća putovanja čini rad u inostranstvu dostupnijim i jednostavnijim. To smanjuje broj dostupne radne snage u matičnoj zemlji, a taj manjak ponekad dovodi do većih zarada.