Komercijalne banke su ponudile kamatne stope koje se kreću u rasponu od 1,99 odo sedam odsto po kojima bi plasirale kredite privredi u okviru Vladinog trećeg paketa mjera pomoći u cilju ublažavanje ekonomske krize koju je izazvala pandemija koronavirusa. Ministarstvo finansija treba da nastavi pregovore kako bi se usaglasili konačni uslovi kreditiranja i pripremili nacrti ugovora između države i banaka o zajedničkom poslu.
To je navedeno u Vladinoj informaciji o rezultatima razgovora sa komercijalnim bankama po pitanju realizacije trećeg paketa mjera koju je izvršna vlast usvojila krajem prošle sedmice.
“Vijesti” čekaju odgovore od Ministarstva finansija, kojim rukovodi Darko Radunović, na pitanja kada će biti poznati konačni uslovi pod kojima će privreda dobiti novac, kada će biti završeno potpisivanje ugovora sa bankama i kada se može očekivati da počne odobravanje kredita.
Vlada je rebalansom budžeta za pomoć privredi u okviru trećeg paketa obezbijedila 70 miliona eura kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) koje će dati direktno bankama, kao i garanciju za aranžmane između Evropske-ivesticione banke (EIB) i komercijalnih banaka u iznosu od 50 miliona eura. Planirano je da banke obezbijede istu sumu novca iz svog kreditnog portfolija.
Vlada je treći paket mjera pomoći usvojila 24. jula.
Pojedinačni ugovori
Prema Vladinoj informaciji, 11 banaka je dostavilo ponude, dok su izostale ponude NLB i Zirat banke.
“Ako bi se naknadno uključile ove dvije banke novac kod ostalih banaka bi se smanjio za određeni dio kako bi se napravila preraspodjela na ove dvije banke i na taj način bi se uključile sve banke iz sistema. Ugovori sa komercijalnim bankama ne mogu imati lošije uslove od već dostavljenih. Ministarstvo finansija će zaključiti sa svakom pojedinačnom bankom aranžman gdje će biti definisani uslovi pod kojima će novac biti ustupljen, kao i ročnost i kamatna stopa po kojoj će novac biti plasiran krajnjim korisnicima”, objašnjeno je u Vladinom dokumentu.
Prema ponudama, privrednicima većina banaka nudi novac za obrtna sredstva i investicione projekte na period od pet do sedam godina, uz grejs period od jedne do dvije godine. Za obrtna sredstva se najviše može dobiti do 600.000 eura, a za investicije do milion eura.
“Za krajnjeg korisnika limit će biti 300.000 eura od Vlade i još toliko od banke, a za investicije će taj iznos biti po 500.000 eura. Ako je banka zainteresovana da krajnjem korisniku odobri više novca može zatražiti dodatno odobrenje od CEB-a koji bi svaki zahtjev iznad ovog limita posebno razmatrao i dao odobrenje. Uz to, banka može odobriti kredit više od ovog definisanog iznosa po sopstvenim uslovima. Ako bi se zaključivali krediti u većim iznosima kroz eventualno pravljenje konzorcijuma banaka, kao i banaka i Investiciono-razvojnog fonda kroz ugovore o saradnji, može se obezbijediti podrška za finansiranje projekata za koje su potrebne značajnije investicije”, objašnjeno je u Vladinom dokumentu.
Iz Unije poslodavaca ranije je rečeno “Vijestima” da očekuju fiksnu povoljniju kamatnu stopu, grejs period od minimum godinu i rok otplate od minimum tri godine na krediti privredi u okviru trećeg paketa mjera pomoći.
“Uslovi kreditiranja, uključujući i nivo kamatnih stopa, za kredite na koje je država dala garancije u značajnoj mjeri uticaće na dalji proces oporavka privrede, koja je u izuzetno teškoj situaciji, uz izrazitu nelikvidnost koja iz dana u dan prijeti održivosti velikog broja preduzeća. Stoga je neophodno da nove kreditne linije budu kreirane pod uslovima koji će moći da odgovore optimumu očekivane podrške privrednika, što su poslodavci više puta naglašavali”, stav je te organizacije.
Prvih 40 miliona od CEB-a krajem septembra
U Vladinom dokumentu je objašnjeno da novac koji će uzeti od CEB-a biće povučen u dvije tranše, od kojih će prva biti potpisana krajem septembra u iznosu od 40 miliona eura, dok će se preostalih 30 miliona odobriti kada se novac iz prve tranše potroši.
“Novac koji bude ustupljen bankama one će realizovati u skladu sa procedurama CEB-a za odobravanje kredita, kao i svojim internim procedurama, tako da se neće uticati na poslovnu politiku banke koja se odnosi na uslove odobravanja kredita. Ugovorom će biti definisani uslovi gornjeg limita kredita”, navodi se u dokumentu.
Objašnjeno je da će ugovorom biti defiinisano i koje oblasti po standardima EU ne mogu biti finansirane (npr. aktivnosti vezane za kockanje, proizvodnja oružja, alkohola, cigareta, goriva i proizvoda od goriva, industrije koje se djelimično odnose na iskopavanje ruda i drugih prirodnih resursa…).
