Addiko banka sa sjedištem u Austriji, nastala od bivše posrnule Hypo Alpe-Adria banke, a koja posluje na šest tržišta jugoistočne Evrope, 2016. godine promijenila je fokus svog poslovanja orijentirajući se na kreditiranje potrošača i malih i srednjih preduzeća, izvještava Indikator.ba.
Koliko je banka, četiri godine kasnije, uspjela da svoje poslovanje prilagodi novoj orijentaciji?
Juče objavljeni finansijski izvještaj grupacije pokazuje kako su dva preferirana segmenta – potrošači i mala i srednja preduzeća – zauzimala 63 posto bruto kreditnog portfelja naspram 40 posto u 2016. godini. Rast je zabilježen i u odnosu na prošlu godinu kada su bruto kreditni zajmovi u pomenuta dva segmenta imali udio od 60 posto.
Ovaj rast je ostvaren na uštrb kreditiranja javnih i velikih preduzeća, a čiji se udio u kreditnom portfelju smanjio sa 27 posto na 18 posto, kao i na strani hipoteka.
Potrošačko kreditiranje dostiglo je udio od 35 posto, sa 22 posto koliko je iznosilo ranije, dok je učešće kredita za mala i srednja preduzeća poraslo na 28 posto, sa ranijih 18 posto.
Kao rezultat ciljanog pada kreditiranja izvan novog fokusa djelovanja ukupni bruto knjigovodstveni zajmovi grupacije na polugodištu ove godine smanjeni su na 3,76 milijardi eura u drugom tromjesečju u odnosu na 3,84 milijarde koliko su iznosili u istom periodu prošle godine.
– Obim portfelja fokusa ostao je stabilan, podstaknut manjom potražnjom za kreditima i pooštrenim kriterijumima za osiguravanje novog poslovanja, navodi se u izvještaju.
Dodaje se kako razlika u prinosu između segmenata u fokusu i onih izvan njega ostaje na oko 2,3 posto. U 2020. godini došlo je do laganog smanjenja u potrošačkom segmentu s obzirom na niske nove poslove pod uticajem krize sa Covid-19.
– Smanjenje nefokusiranog poslovanja odvija se u skladu sa planom, a slična stopa sniženja tokom 2019. godine očekuje se i u 2020. godini, navode iz Addika i dodaju da ne sklapaju nove poslove sa hipotekarnim kreditima niti sa javnim kompanijama.
Banka se može pohvaliti i ubrzanom digitalnom transformacijom koju je potaklo novo okruženje uzrokovano sa Covid-19.
Broj mobilnih bankarskih korisnika porastao je za 13 posto na 179 hiljada, a broj digitalnih korisnika za 8 posto na 223 hiljade. Rast digitalnih potrošačkih kredita koji se odvijao preko digitalnih platformi u Sloveniji i Srbiji bilježio je rast od 11 posto.
Otvaranje mobilnog računa u samo nekoliko klikova pokrenuto je u Srbiji, a prodaja digitalnih zajmova uz pomoć kontakt centra u BiH, Srbiji i
Crnoj Gori.
Prioriteti u digitalnom razvoju u 2020. godini u potrošačkom segmentu su uvođenje mLoan usluge u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori, mDepozita u Srbiji, instaliranje sistema provjere dohotka temeljenog na PSD2, kao i novo izdanje Virtual Brancha 2.0 u Hrvatskoj.
U sgementu malih i srednjih banka će ciljati lansiranje jednostavne platforme za zajmove na nivou cijele grupe, dodatne automatizirane provjere za kreditne zahtjeve, mogućnost restrukturiranja ili produženja zahtjeva za kredit putem interneta, te primjenu kvalificiranih certifikata u oblaku u Hrvatskoj.
