Trenutno je više od 160 kandidata u razvoju vakcine protiv Covid-19, od kojih je šest već u posljednjoj trećoj ispitnoj fazi, što daje povod za optimizam.

Prvi čovjek Svjetske zdravstvene organizacije je oprezan a njegov komentar je prikladan zbog sve većeg broja infekcija, vidljive nepažnje mnogih Evropljana i sve veće politizacije trke za vakcinu.

– Ako se mašina pregrijala, kantom vode može se sipati preko nje kao hitna mjera, kazao je.

Rusija registrovala prvu vakcinu protiv koronavirusa na svijetu

Investitori su takođe prebacili brzinu budući da je skup vakcina podigao mnoge cijene dionica na velike visine. Očekivanja su ogromna, trenutak istine – hoće li najnapredniji kandidati za proizvod biti efikasni – već bi mogao doći na jesen. Zajedno s nedavno objavljenim informacijama o mogućim cijenama vakcine, to bi moglo uvesti investitore u sve veću nervozu i uzrokovati nagle komplikacije sa cijenama.

Vrijeme je za analizu: šta znamo o vakcinamaa šta ne?  U koje kompanije se još uvijek isplati ulagati, sa kojima investitori radije uzimaju profit? Jer jedno je jasno: dinamika trke se značajno promijenila u posljednjih nekoliko dana i sedmica.

Prije svega, dosad su objavljeni podaci studija, kao i rezultati eksperimenata na majmunima koji su nakon vakcinisanja namjerno zaraženi virusom. Dobra vijest je da ni jedan kandidat za vakcinu za koji su već dostupni takvi podaci – a to su proizvodi kompanija Moderna, Biontech / Pfizer, Astrazeneca / Uni Oxford, Novavax, kao i Cansino, Sinopharm i Sinovac – nije imao loše rezultate.

Sva istraživanja su vodila stvaranju neutralizirajućih antitijela kod volontera, a neke su kompanije takođe pokazale takozvani T-stanični odgovor što ukazuje na aktiviranje drugog dijela imunološkog sistema. Pokušaji izazova pokazali su se dobrim, ali još uvijek ne osiguravaju 100-postotnu zaštitu.

Loše vijesti su da još ne znamo hoće li to biti dovoljno za zaštitni učinak na ljude, koliko će biti cjelovit ili koliko će trajati. I zbog različitih metoda ispitivanja i mjerenja, rezultati ispitivanja se ne mogu upoređivati ​​jedan sa drugim. Tako da još uvijek nije moguće utvrditi koja vakcina ima najbolju priliku.

Suprotno tome, može se reći da Moderna, koja je u početku bila superiorna nad drugima u pogledu brzine, ima barem jednaku konkurenciju u AstraZeneci i Biontech/Pfizer timu.

Poraz Moderne u sporu o patentu s kompanijom Arbutus pružio je i ružne nijanse. Radilo se o formulaciji koja je potrebna da se stabilno prokrijumčari mRNA vakcina u organizam. Moderna, Biontech i Curevac koriste Arbutus tehnologiju. Povezani su s Arbutusom i njihovim partnerima Acuitasom i Genevantom preko zbunjujućeg preplitanja kompanija i licenci.

Moderna sada tvrdi da je unaprijedila tehnologiju tako da više ne potpada pod Arbutusove patente. Da je, međutim, tako kompanija ne bi morala započeti spor oko patenta sa samim Arbutusom. Dakle, sasvim je moguće da će Moderna morati prepustiti dio buduće prodaje nosiocima prava. Čini se da Biontech i Curevac imaju važeće ugovore o korištenju s Genevantom i Acuitasom.

Postoji i prostor za razočaranje zbog moguće cijene koju Moderna može zatražiti za cjepivo ako bude uspješna.
Generalni direktor Stéphane Bancel više puta je naglašavao svoju namjeru da zarađuje, dok su Johnson & Johnson i AstraZeneca, na primjer, obećali da će prodavati po cijeni troškova najmanje do kraja pandemije.

AstraZeneca bi trebala izaći sa cijenom od oko 2,50 eura, dok Moderna želi ukupno 64 do 74 dolara za dvije potrebne injekcije. Bancelu se čini da će to biti teško da se sprovede. Budući da je Biontechov partner Pfizer postavio standard od 19,50 dolara po dozi, ukupno 39 dolara.

Američka vlada plaća ovu cijenu za 100 miliona doza, a prema Pfizerovom šefu Albertu Bourlu, nijedna industrijalizovana zemlja neće ići jeftinije od tog iznosa. Za razliku od Moderne, Pfizer nije koristio javna sredstva za razvoj. S druge strane, američka vlada može izvršiti znatan pritisak na Modernu, jer je do sada pomogla kompaniju na vakcini Covid s gotovo milijardu dolara.

Dakle, naredne sedmice će nesumnjivo biti uzbudljive. Jedno je jasno: Modernu niko ne bi trebao potpuno otpisati zbog opisanih faktora. Bilo bi jednako pogrešno smatrati Biontech, Pfizer ili AstraZeneca sigurnim pobjednicima. Budući da se odmah iza te “odbjegle grupe” postavilo polje velikih korporacija koje na svojoj strani imaju teške argumente: Johnson & Johnson, Sanofi, GlaxoSmithkline i Merck & Co su iskusni stručnjaci za vakcine s odgovarajućom infrastrukturom i punim budžetima. Oni, ali i drugi i dalje mogu prestići vodeći trio.

Vakcina ne mora nužno biti visoko superiorna. Sve što je potrebno je približno uporediva učinkovitost i dodatni faktor – na primjer samo jedna umjesto dvije potrebne doze ili transport i skladištenje u hladnjaku ili čak sobnoj temperaturi umjesto zamrzavanja, kao što je to dosad bilo potrebno s mRNA vakcinama. Tako trka ostaje otvorena.

Ali što više kompanija uđe u konkurenciju, veća je vjerovatnoća da upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije neće postati stvarnost.