Napori velikih svjetskih sila koje pokušavaju da naprave adekvatnu vakcinu protiv koronavirusa, a koji traju već mjesecima, neodoljivo podsjeća na naučno-tehnološku trku SAD-a i Sovjetskog saveza šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Nakon što je Rusija prije dva dana saopštila kako su registrovali vakcinu protiv korone, a koju je odobrilo tamošnje ministarstvo zdravlja, uslijedile su brojne reakcije. Svijet je opet na neki način i kada je riječ o vakcini podijeljen na tim istoka i tim zapada.
Rusija je sigurna u svoj proizvod, a koliko su uvjereni da imaju djelotovornu vakcinu protiv korone potvrđuje i činjenica da je i predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio kako je njegova kćerka vakcinisana. Ruski izvještaji navode da imaju milijardu doza narudžbi, a najviše zemalja koje su naručile rusku vakcinu je iz Latinske Amerike, Bliskog Istoka i Azije.
Sa Zapada je pak mnogo zadrške i sumnjičavosti u ruski proizvod. Iznose se kritike da su Rusi požurili te da nisu detaljno sproveli najvažniju, treću fazu testiranja. Svjetska zdravstvena organizacija takođe ne odobrava rusku vakcinu u ovom trenutku. Poručuju da prate razvoj, ali imaju brojne sumnje jer nemaju sve potrebne informacije, uz naglašavanje da je potrebna stroga provjera i procjena.
Paralelno i zapad “konja za trku ima”. Britanci i Amerikanci takođe rade na vakcini za koronavirus, ali su njihove pretpostavke da će trebati nešto više vremena da vakcina bude sigurna za upotrebu. Prvobitne procjene su bile da će vakcina biti spremna tek na proljeće 2021. godine, ali u posljednje vrijeme američki epidemiolozi izlaze sa stavovima da bi vakcina mogla biti i do kraja godine.
Ruski potez nesumnjivo je stvorio dodatnu nervozu na Zapadu, što u nekom takmičarskom smislu u cilju boljitka za čovječanstvo možda i nije loše. Tako je jutros njemački ministar zdravstva Jens Spahn kazao da očekuje da bi vakcina protiv koronavirusa mogla u nadolazećem razdoblju biti u primjeni, možda već “u sljedećim mjesecima”.
“Mi ćemo tako brzo dobiti vakcinu kao još nikad u ljudskoj istoriji jer svi djelujemo i radimo zajednički na istom cilju”, rekao je Jens Spahn u razgovoru za javni servis ZDF u četvrtak ujutro.
Ipak, sigurnost je najvažnija. Stoga trka za vakcinu u velikoj mjeri podsjeća na trku u razvoju svemirskog programa početkom druge polovine 20. vijeka. Kada je Sovjetski savez 1957. godine prvi lansirao satelit Sputnjik 1, Zapad je morao odgovoriti pa im je glavni fokus postao da pošalju sonde na Mjesec. Sve rezultiralo slanjem prvog čovjeka u Svemir, a potom i slijetanjem prvog čovjeka na Mjesec.
Trka do učinkovite vakcine će biti nesumnjivo brža i kraća, ali na najbolji način oslikava geopolitiku, biznis pozadinu i prikaz moći.
Pored britanske i američke vakcine na jednoj strani i ruske na drugoj, svoje adute imaju i Kinezi koji takođe razvijaju svoju vakcinu, ali i Turci. Čija će vakcina dominirati i ko će biti predstavljen kao globalni pobjednik vjerovatno ćemo znati za manje od godinu, a do tada će globalno zdravlje nesumnjivo biti razvučeno između istoka i zapada.
Izvor: Klix.ba
