Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva, na sjednici 30. jula 2020. godine, razmotrio je Treći paket ekonomskih mjera podrške građanima i privredi za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa, koji je prošle sedmice usvojila Vlada Crne Gore. Takođe je prezentovan novi proizvod Digitalni turistički vaučer.

Sjednicu, koja je održana online, vodio je predsjednik Odbora Ranko Jovović.

– Svjesni smo izazovne situacije u kojoj poslujemo, ali optimizam ne smije da nas napusti. Nadam se da dolaze bolja vremena za turizam i da ćemo ipak iskoristiti dio ove sezone – kazao je Jovović.

Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizmai šef Operativnog tima za podršku turističkoj privredi Damir Davidović, predstavio je Treći paket ekonomskih mjera, za period do 2024. godine, vrijedan 1,22 milijarde eura, od čega pomoć turizmu iznosi 215 miliona. Na kratkoročne mjere, do 2022. godine, odnosi se 83 miliona eura.

Kratkoročne sanacione mjere, koje će biti efektivne u 2020. godini, iznose 51 miliona eura i ogledaju se u reprogramu kredita, povoljnim uslovima finansiranja uz subvencije kamata i subvencijama u cilju očuvanja radnih mjesta.

– Kamatna stopa će se u potpunosti subvencionirati za reprogramirani kredit. Prilikom reprograma, stopa koju dogovarate ne smije da bude veća nego što je kod osnovnog kredita. Ministarstvo će najkasnije naredne sedmice raspisati javni poziv gdje će moći da se prijavi cijela turistička privreda i sektor ugostiteljstva. Reprogram se odnosi na period od sredine marta – rekao je Davidović.

Predviđene su i subvencije za turoperatore (1,5 miliona eura) i registrovane izdavaoce privatnog smještaja (tri miliona eura), kroz programe i kriterijume koji će usvojiti Vlada, kao i smanjenje naknade za korišćenje morskog dobra (pet miliona eura).

– Fiskalni efekat kratkoročnih mjera u sektoru turizma zaključno sa 2022. godinom iznosiće 83,35 miliona eura – navodi Davidović.

Pored kratkoročnih socio ekonomskih mjera, treći paket sadrži i dugoročne mjere do 2024. godine. Dugoročne mjere se ogledaju u kreditima za završetak i izgradnju novih hotela, rekonstrukciju, adaptaciju, opremanje, kupovinu postojećih hotela, za unapređenje turističke infrastrukture i vanpansionske potrošnje i za podršku ugostiteljstvu zatim utvrđivanje kategorije “stalni sezonski radnik” koji ostvaruje pravo na 60 odsto zarade za šest mjeseci kada ne radi, od čega će 50% subvencionisati država (osam miliona eura), a poslodavac 50% .

– Za završetak započetih investicija u hotelske kapacitete maksimalni iznos kredita je pet miliona eura, dok je isti maksimalni iznos opredijeljen i za izgradnju novih hotela, odnosno za rekonstrukciju, adaptaciju, opremanje, kupovinu postojecih hotela, za unapređenje turističke infrastrukture i vanpansionske potrošnje – rekao je predstavnik Ministarstva, dodajući da je za podršku ugostiteljstvu opredijeljen iznos do tri miliona eura kredita.

Među dugoročnim mjerama podrške investicionim, strateškim i razvojnim projektima su i one koje se odnose na izrada aplikativnog rješenja za prijavu boravka turista i praćenje turističkog prometa, uspostavljanje satelitskog obračuna efekata od turizma, mjerenje uticaja COVID-19 na turistička kretanja. Tu su i revidiranje modela razvoja marketinga i izrada strateških dokumenata za implementaciju novog koncepta razvoja turizma na polaznim osnovama: pametne specijalizacije, održivosti, inovacija, cirkularne ekonomije, smanjenja karbonskog uticaja, ravnomjernog regionalnog razvoja uz akcenat na zapošljavanje studenata, mladih i žena. Mjere podrške investicionim, strateškim i razvojnim projektima vrijedne su 131,7 miliona eura.

– Veličina crnogorskog tržišta, neophodnost rasta, potreba za diverzifikacijom ponude Mediterana, u naredne četiri godine traži od nas da pružimo dodatni kvalitet u skladu sa svjetskim trendovima usmjeren ka srednje i viskoplatežnim gostima. Prilikom diverzifikovanja ponude biće potrebno više kreativnosti i hrabrosti. Vjerujem da će to što su za ovu namjenu opredijeljena značajna sredstva dodatno motivisati crnogorsku turističku privredu – zaključio je Davidović.

Trećim paketom mjera predviđeno je sniženje stope PDV-a na 7% kod pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, osim alkoholnih pića, gaziranlh pića sa dodatkom šećera i kafe, u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga. Namjera je da se time najpogođenijem dijelu privrede što prije pruži pomoć u cilju prevazilaženja negativnih posljedica, usljed nastalih vanrednih i nepredvidljivih okolnosti izazvanih epidemljom Covid-19. U predlogu izmjena i dopuna Zakona o PDV-u i usluge smještaja u turističkim apartmanima oporezuju se po sniženoj stopi, što do sada nije bio slučaj.

Nemanju Nikolića, UTIP “Crna Gora”, interesovalo je da li se subvencionisanje kamata odnosi i na kredite dobijene od Evropske banke, na šta je dobio odgovor predstavnika Ministarstva da će se to razmotriti. Striktno će se pratiti korišćenje mjera podrške u turizmu i ugostiteljstvu, da bi se sredstva namjenski trošila.

Duško Milanović, Hotel “Lighthouse” pitao je da li subvencije obuhvataju turističko/ugostiteljske usluge poput keteringa i prevoza turista brodićima, te da li se odnose i na kredite koji su nedavno odobreni, što je Davidović potvrdio.

– Po podacima Centralne banke odobreno je 1500 kredita za podršku turizmu i ugostiteljstvu – rekao je Davidović.

Tomo Knežević, Lipska pećina, ocijenio je da podrška turističkim poslenicima neophodna u ovoj godini. Interesovala ga mogućnost oslobađanja od koncesione naknade. Odgovoreno je da lokalne samouprave treba da pruže doprinos rasterećenju privrednih subjekata u ovom izazovnom vremenu ne samo po pitanju koncesionih naknada već i zakupa terasa.

Janko Racković, Hotel “Cattaro” ukazao je na potrebu da se iz Budžeta više sredstava izdvoji za digitalni marketing crnogorske destinacije te pojača saradnja sa avio kompanijama, naročito low cost.

– Opredijelili smo najveća sredstva do sada za digitalni marketing i jačanje avio dostupnosti – odgovorio je Davidović.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić, kazala je da je raspisan tender za digitalni marketing, vrijedan pola miliona eura, a otvaranje ponuda biće 13. avgusta.

– Uključili smo emitivno važna tržišta, a, pored regiona, tu su francusko, njemačko, poljsko, Velike Britanije. Sa kampanjom će se krenuti kada se stvore epidemiološki uslovi za to – navela je ona.

Radak Kukavičić kaže da je akcenat na svim segmentima ponude Crne Gore, te da će biti organizovane studijske posjete medija “skrivenim” odnosno manje poznatim predjelima naše zemlje. Fokus će, između ostalog, biti i na ekokatunima, te kampovima.

Davidović je pozvao seoska domaćinstva da se registruju za obavljanje turističke djelatnosti čime bi se obogatila ponuda naročito na sjeveru. Informisao Odbor da je Ministarstvo predložilo otvaranje granica za turiste iz Rusije, a konačnu odluku o tome će donijeti NKT.

Mirko Timotijević, MonteCasa, apelovao je na brže rješavanje zahtjeva privrede koji se tiču kredita kod IRF-a.

Janko Radunović, Credit Holiday, prezentovao je članovima Odbora njihov proizvod Digitalni turistički vaučer.

– Digitalni turistički vaučer izdaju hoteli ili drugi turistički objekti preko našeg WEB portala creditholiday.com. Odmah po izdavanju, digitalni turistički vaučeri su dostupni svim potrošačima na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu. Izdavanjem i prodajom digitalnog turističkog vaučera hoteli i drugi turistički objekti odmah dobijaju sredstva na svom računu i obavezuju se da u budućnosti imaocu vaučera omoguće rezervaciju i korišćenje turističkih usluga. Dakle, novi proizvod funkcionise na principu plati sada, rezerviši i odsjedni kasnije – pojasnio je on.

Digitalni turistički vaučeri sadrže popuste u zavisnosti od perioda upotrebe koje fleksibilno definišu izdavaoci tj. hoteli ili drugi turistički objekti. Na ovaj način ovim objektima je dostupan novi kanal prodaje koji im omogućava poboljšanje likvidnosti, direktnu komunikaciju u procesu rezervacije sa kupcem vaučera kao i smanjenje troškova. Potrošaču-turisti je dostupan uključeni popust, fleksibilnost rezervacije u periodima validnosti vaučera, kao i sigurnost u obeštećenju tj. povratu cjelokupnih sredstava u slučaju da vaučer ostane neiskorišćen.

Tomo Knežević pitao je da li Digitalni vaučeri obuhvataju privatni smještaj kao i atraktivna turistička mjesta, kao što su Nacionalni parkovi i Lipska pećina. Radunović je kazao da ovaj proizvod obuhvata isključivo smještajne kapacitete i usluge u njima, što ne znači da ubuduće neće biti proširen.

Željka Radak Kukavičić je istakla da se mora voditi računa koliko pojedini hoteli mogu emitovati vaučera, te da se predvide koraci zaštite korisnika u slučaju njihovog eventualnog bankrota. Radunović je naglasio da će se kontrolisati finansijska situacija pružalaca usluga, nakon čega će se zaključivati ugovori sa njima. U slučaju stečaja, korisnici vaučera imaju sva prava shodno zakonskoj regulativi.

Predsjednik Odbora Jovović izrazio je očekivanje da će privrednici prepoznati značaj Digitalnog vaučera za turizam i da će uskoro imati benefite zahvaljujući ovom proizvodu.