Smjena direktora Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića ne ide u prilog ostvarenja plana “Evropa sad” ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, u dijelu koji se odnosi na najavljeno ukidanje zdravstvenog osiguranja, ocijenio je za Portal RTCG ekonomski analitičar Predrag Drecun. Naš sagovornik vjeruje da je Spajićev plan reformi koji bi obezbijedio rast prosječne i minimalne zarade u zemlji ostvariv, te ocjenjuje da ako pak ne uspije, razlog će biti pojedinačni politički interesi.
Komentarišući planirano ukidanje zdravstvenog osiguranja, koje bi shodno Maršalovom planu “Evropa sad”, uz ostale mjere poreske reforme, trebalo da dovede do značajnog povećanja prosječne plate, Drecun kaže da prostora za to ima dovoljno, ali da je pitanje kako će to izvesti ova postavka Vlade.
Drecun za Portal RTCG navodi da primjećuje kako “već između najvažnijih ministara nemamo jedinstvene stavove, po ovom i po mnogim drugim pitanjima”.
Na naše pitanje postoji li opasnost da se zdravstvena zaštita na kraju ipak prebaci na teret građana, Drecun kaže da opasnost uvijek postoji, ali da bi, ako bi se to desilo, to bio znak da je vlada zaista neodgovorna.
“I ta vlada ne bi opstala ni dva dana nakon pada sistema zdravstva. Bojim se da smjena Damjanovića ne ide u prilog ostvarenja Spajićevog plana. Spajić je povukao potez koji mu može donijeti slavu ako uspije, ili neslavan kraj ako ne uspije”, kaže Drecun.
“Maršalov plan” ostvariv
Podsjeća da su neki radikalni planovi u posljednjih trideset godina davali rezultate, ali da su propadali zbog političkih interesa pojedinaca.
“Sjetimo se Anta Markovića koji je za nekoliko mjeseci podigao standard do kasnije nikad dostignutog nivoa. Ili Dragoslava Avramovića koji je ukrotio inflaciju za desetak minuta. Oba reformatora su nezasluženo neslavno završila. Rizik da se dogodi scenario iz pitanja postoji, ali on je determinisan mnogo više političkim faktorima, nego ekonomskim. Ako ne uspije plan siguran sam da će to biti zbog pojedinačnih političkih interesa”, ocijenio je naš sagovornik.
Za sam “Maršalov plan” vjeruje da je ostvariv i podsjeća da je on odavno predlagao da najniža cijena rada bude 450 do 500 eura, uz niže dažbine na neto zaradu.
“Bolja raspodjela znači uštede. Šta će nama 40 miliona eura za konsultantske usluge? To je iznos kojim možete otvoriti makar 4.000 radnih mjesta. Ima još mnogo prostora i u zdravstvenom sistemu, i socijalnim davanjima. Čini mi se da Vlada još nije afirmisala preduzetništvo kao osnovnu vrijednost. Zatim dublje poresko zahvatanje u postojećoj ekonomiji, u dijelu one sive ili nevidljive ekonomije”, rekao je Drecun.
Tokom 2022. godine još jedno zaduženje?
Vjeruje i da će Vlada posegnuti tokom 2022. godine za još jednim zaduženjem, “jer nema političkog konsenzusa o ovome, pa se nepotrebno troši vrijeme, umjesto da se radi”.
“Mi smo budžet za 2021. godinu čekali pola godine, a koliko još zakona čeka. Sa čisto ekonomske strane, odgovorno tvrdim da bi Crna Gora mogla za pet godina da bude u nivou Kipra, Grčke, Portugala, pa čak i nekih razvijeniji zemalja Evrope. Zašto ovo tvrdim? Mi još uvijek imamo resurse koje su netaknuti”, kaže Drecun.
RTCG
