Zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da u vrijeme pandemije sačuvaju stabilnost finansijskog sistema, što podrazumijeva pažljivo praćenje kvaliteta portfolija banaka i brzo reagovanje ako dođe do njegovog pogoršanja, saopštio je šef kancelarije Svjetske banke (SB) za Crnu Goru, Emanuel Salinas.
On je agenciji Mina-business kazao da postoji namjera da se pogođenim preduzećima pruži finansijska pomoć za izlazak iz krize, ali da je u tom smislu veoma bitno da ona bude pažljivo usmjerena.
„Potrebno je pažljivo ciljati i potruditi se da dodjeljivanje takve pomoći bude transparentno i da ona ne ode u ruke preduzeća koja nijesu bila održiva prije same krize“, kazao je Salinas komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na finansijski sistem na Zapadnom Balkanu.
Bilješke SB, koje su prezentovane krajem maja, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i osim na finansijski sistem odnose se na oblast fiskalne politike, siromaštva, tržišta rada i socijalne zaštite.
Salinas je zemljama Zapadnog Balkana savjetovao da je bitno da prepoznaju ograničenja finansijskog sektora.
„Brojne kompanije nijesu prije krize bile klijenti finansijskog sektora, međutim i ona se sada suočavaju sa vrlo teškom situacijom i vjerovatno neće moći da iskoriste nove programe podrške ili kredite koji će se nuditi kroz fianansijski sektor“, dodao je Salinas.
Zbog toga je, kako je poručio, potrebno mobilisati dodatne instrumente, koji ne bi išli kroz finansijski sektor nego kroz druge kanale, kako bi se omogućila podrška i tim pojedinačnim preduzetnicima koji do sada nijesu bili klijenti banaka, a kojima će pomoć biti potrebna zbog krize kroz koju su prošli.
Na pitanje kako je finansijski sektor regiona Zapadnog Balkana odreagovao na epidemiju COVID-19 i šokove koje je izazvala alarmantna epidemiološka situacija, Salinas je odgovorio da su u različitim zemljama vidjeli različite odgovore.
„Različite zemlje su usvojile različite instrumente kao odgovor na ovu situaciju, u vidu raznih oblika pomoći koji su većinom bili podržani od međunarodnih finansijskih institucija u smislu pristupa izvorima finansiranja za preduzeća i kompanije koje su pogođene epidemijom“, saopštio je Salinas.
U SB smatraju da je takva vrsta pomoći dobrodošla, ali da je u čitavom tom procesu potrebno slijediti neke principe.
„Prvo i najvažnije je da ta pomoć mora biti usmjerena na preduzeća koja su održiva, a koja su pogođena krizom. Dakle, treba se potruditi da takva finansijska pomoć ne ide kompanijama koje nijesu održive i koje su prije svega ovoga bile neka vrsta zombi kompanija, koje samo traže i dobijaju finansijsku pomoć, čisto da bi koliko toliko ostale u životu“, upozorio je Salinas.
Drugi važan princip koji treba imati u vidu je, kako je kazao, pažljivo targetiranje odnosno ciljanje i usmjeravanje pomoći na preduzeća koja su zaista pogođena i kojima je pomoć zaista potrebna.
Na pitanje kakvi su trenutno indikatori finansijskog sistema u regiji, Salinas je odgovorio da u SB još nijesu primijetili značajnije pogoršanje situaicje, na primjer kada su u pitanju nekvalitetni krediti.
„Međutim, to pogoršanje se očekuje, kao i u svakoj sličnoj krizi. Veliki broj preduzeća neće imati dovoljno prihoda, zbog čega neće biti u mogućnosti da otplaćuju kredite i dugove. To je nešto što se može očekivati“, rekao je Salinas.
Na pitanje da li trenutno SB uviđa neke opasnosti po finansijski sistem zemalja regiona, Salinas je prvo naveo rizik od pogoršavanja situacije posebno kada su u pitanju portfoliji i veliki broj kompanija koji će trpiti posljedice krize.
Salinas je saopštio da je još jedan rizik i moguće miješanje u funkcionisanje i rad finansijskog sektora.
„U pojedinim zemljama postoje neke namjere da se aktivnosti davanja kredita usmjere na pojedine odabrane sektore i da se ograniče kamatne stope. To su sve rizici koji potencjalno mogu da podriju održivost banaka. Dakle, govorimo o mjerama koje, ako se sprovedu, mogu da utiču na rad banaka, a samim tim i funkcionisanja finansijskog sektora i zemlje u cjelini“, zaključio je Salinas.
