Krediti koji su na kraju prošle godine iznosili više od tri milijarde eura bili su veći nego na vrhuncu kreditnog buma iz 2007/2008. Međutim, bitna razlika između tadašnjeg kreditnog buma i današnje situacije je kontinuirani porast ulaganja u hartije od vrijednosti, ocijenjeno je u izvještaju o finansijskoj stabilnosti u prošloj godini koji je ušao u skupštinsku proceduru.
U tom izvještaju se, između ostalog, navodi da zbog epidemije raste zaduženost nefinansijskog sektora, odnosno preduzeća, povećava se javni dug, nastavlja se budžetski deficit, raste negativan uticaj na javne finansije, očekuje se pad BDP…
– Neto krediti su tako na vrhuncu kreditnog buma činili 84,8 odsto aktive, dok su na kraju prošle godine bili 63,9 odsto. Banke su i tokom 2019. opsežno investirale u hartije od vrijednosti, a stanje ulaganja u njih je ostvarilo rast od 13,8 odsto i činilo je 12,6 odsto aktive. Kao i u prethodnom periodu, većina novih investicija u hartije bila je u državne hartije od vrijednosti – navodi se, između ostalog, u izvještaju koji je sačinio Savjet za finansijsku stabilnost.
RIZICI
Savjet je ocijenio da se na osnovu analize indikatora, stanje finansijske stabilnosti u Crnoj Gori može ocijeniti kao stabilno uz prisustvo pojedinih rizika u sistemu, koji mogu uticati na povećanje neizvjesnosti i potencijalno kreiranje sistemskog rizika u budućem periodu. Oni navode da se rizici prate, dok su mjere ekonomske, monetarne i prudencione politike usmjerene na njihovo smanjenje.
– Bankarski sektor, uprkos svim izazovima sa kojima se Centralna banka suočila tokom 2019. karakteriše visoka likvidnost i solventnosti opadajući kreditni rizik. Međutim, iako je ovaj rizik bio u opadanju tokom cijele 2019 godine, pandemija kovida-19 je ponovo stavila u fokus pažnje Centralne banke razvoj indikatora ove ranjivosti. Problemi u privređivanju koji su nastalii koji će se razvijati u narednom periodu, naročito u realnom sektoru, mogu se preliti i otvoriti ranjivosti u bankarskom i fiskalnom sektoru, ocijenjeno je u izvještaju.
Rizik je, kako navode, prisutan u bilansima preduzeća i zahtijeva oprezan pristup i aktivnosti svih nadležnih organa u saniranju posljedica kako bi se kratkoročni rizici prevazišli i očuvala stabilnost sistema.
U dokumentu se navodi da će pandemija kovida-19 značajno uticad na kretanje mnogih rizika u Crnoj Gori u narednom periodu.
– Imajući u vidu vrlo rigorozne mjere koje su usmjerene na suzbijanje zaraze, može se očekivati da dođe do rasta nezaposlenosti, posebno usljed smanjenja angažovanj a radne snage u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima koje je izazvano obaveznim zatvaranjem objekata. Može se očekivati rast u djelatnostima poput tehnologije, elektronskih servisa i komunikacija. Investiciona aktivnost je smanjena, ocijenjeno je u dokumentu.
Zbog novonastale situacije, kako ističu, preduzeća i preduzetnici dostavljaju brojne zahtjeve za pružanje kreditne podrške, po osnovu dostupnih kreditnih linija koje obezbjeđuje Investiciono-razvojni fond.
– Na ovaj način raste zaduženost nefinansijskog sektora. Veliki broj preduzeća odlučio se na odlaganje obaveza po osnovu otplate kredita i moratorijuma, kao što je omogućeno privremenim mjerama koje je donijela Centralna banka u cilju podrške ekonomiji, pojašnjavaju u materijalu.
Iako je rizik eksternog sektora u prošloj godini bio niži u odnosu na 2018, treba, kako su ocijenili, imati u vidu da će aktuelna pandemija kovida-19, koja je uticala na zatvaranje granica i obustavu međunarodnog transporta robe i usluga, uticati na povećanje rizika ovog sektora.
– Izvoz i uvoz su gotovo obustavljeni osim za potrebe snabdijevanja države u cilju rješavanja pandemije. S obzirom na visok stepen neizvjesnosti po pitanju ishoda i trajanja pandemije očekuje se da investitori smanje svoja ulaganja, a vrlo je neizvjesno i kako će se odraziti na proizvodnju i trgovinu, kazali su iz Savjeta uz podsjećanje da je na ublažavanje rizika na globalnoj sceni tokom 2019. uticalo smirivanje tenzija u trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine.
Izvor: Pobjeda
