Otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora tražilo je 17 poslanika opozicije “radi prikupljanja informacija o događajima koji se odnose na rad državnih organa vezano za ocjene o endemskoj korupciji u Crnoj Gori, a povodom objavljivanja informacija o vladavini prava nakon nedavnih otkrića u slučaju ubistva novinarke Dafne Karuane Galicije i njene istrage o davanju u zakup, izgradnji i radu vjetroelektrane Možura”.
Zahtjev koji je juče predat u skupštinsku proceduru potpisali su Branko Radulović, Branka Bošnjak, Ljiljana Đurašković, Strahinja Bulajić, Milan Knežević, Milutin Đukanović, Nebojša Medojević, Predrag Bulatović, Slaven Radunović, Veljko Vasiljević, Draginja Vuksanović-Stanković, Džavid Sabović, Ranko Krivokapić, Aleksandar Damjanović, Srđan Milić, Raško Konjević, Vera Bulatović, Budimir Aleksić, Jovan Vučurović, Marina Jočić, Milun Zogović, Anka Vukićević, Neđeljko Rudović, Goran Danilović, Goran Radonjić, Danijela Pavićević, Aleksandra Vujičić, Željka Savković i Radoš Zečević.
-Zadatak odbora je da prikupi informacije i dokumenta, uzme izjave od državnih funkcionera, obezbijedi puno poštovanje principa zakonitosti na osnovu kojih se može utvrditi činjenično stanje vezano za predmet parlamentarne istrage. Svi nadležni državni organi su dužni u cjelosti i bez izuzetka učestvovati i sarađivati sa odborom, u skladu sa Zakonom o parlamentarnoj istrazi. Pozvana lica su obavezna da se odazovu pozivu odbora, navedeno je u prijedlogu.
Odbor je, kako se navodi, dužan da u roku od 30 dana od formiranja obavi sve radnje neophodne za zaključivanje parlamentarne istrage i da 15 dana nakon zaključenja istrage dostavi parlamentu izvještaj.
Malteška policija sarađuje sa Europolom u istrazi povodom tvrdnje da je kompanija biznismena Jorgena Feneka zaradila milione od projekta vjetroelektrane kod Ulcinja. Fenek je optužen za ubistvo istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije. Mediji su u petak objavili da u istrazi povodom njene likvidacije, tragovi novca vode do Crne Gore, tj. projekta na brdu Možura.
U kratkom saopštenju policije se navodi da u istrazi pomažu i “drugi kompetentni organi” i dodaje da je ona počela prije medijskih izvještaja. Premijer Robert Abela je u petak zatražio punu i hitnu istragu i poručio da neće oklijevati da smijeni bilo koga ako se utvrdi da je umiješan u koruptivni posao. Osam mjeseci prije nego što je ubijena, Karuana Galicija je pisala na svom blogu o misterioznoj kompaniji “17 Black Limited” sa sjedištem u Dubaiju, navodeći da je povezana sa malteškim političarima.
Razmjere transnacionalnog kriminala koji je razotkrila Dafne Karuana Galicija i novinari koji su nastavili njen rad, može adekvatno istražiti samo međunarodnim tim, nesputan nacionalnim granicama, objavila je juče Fondacija Dafne Karuana Galicija.
“I dalje se gomilaju dokazi da je ubistvo motivisano istragom o koruptivnoj šemi u koju su umiješani zvaničnici malteške vlade i druga državna preduzeća i privatne kompanije”, navedeno je u saopštenju fondacije.
Istraga o ubistvu novinarke je uzdrmala politički establišment mediteranskog ostrva i dovela do ostavke premijera Džozefa Muskata početkom ove godine. U centru istrage biće izvještaj lista “Tajms ov Malta” i agencije Rojters o tome kako se Fenekova tajnovita “17 Black” “ugradila” u posao malteške državne kompanije Enemelta u Crnoj Gori i profitirala 4,6 miliona eura.
U projektu vjetroelektrane, Fenekova kompanija je sa 2,9 miliona eura finansirala kupovinu akcija koju je obavila treća kompanija – “Cifidex”. “Cifidex” je, samo nekoliko nedjelja kasnije, iste akcije prodao Enemalti, i to tri puta skuplje.
Šest mjeseci nakon što je “Enemalta” kupila akcije, “Cifidex” je Fenekovoj firmi vratio prvobitnu investiciju, zajedno sa 4,6 miliona, koji su označeni kao “profit”. Iza „Cifidexa“, registrovanog na Sejšelima, stoji azerbejdžansko-britanski državljanin Turab Musajev, izvršni direktor „SOCAR Tradinga“, švajcarske podružnice azerbejdžanske državne naftne kompanije SOCAR.
Preko Fenekove “17 Black” navodno je deponovan novac na račune panamskih kompanija u vlasništvu bivšeg ministra turizma Konrada Micija i Kita Šembrija, šefa kabineta bivšeg premijera Muskata.
Mici je bio ministar energetike u vrijeme sklapanja posla sa Crnom Gorom. U izvještaju malteške agencije za borbu protiv pranja novca 2017, upozoreno je na Micijeve česte posjete Crnoj Gori uoči zaključenja dogovora o vjetroelektrani. Takođe je izražena sumnja u kriminalnu aktivnost u Micijevim poslovima.
Premijer Abela, koji do prije tri mjeseca nije reagovao na otkrića o korupciji u poslu sa Crnom Gorom, sada kaže da Mici mora dati ostavku ako je umiješan. “Ako je to slučaj, ili on mora donijeti odluku da se povuče, ili ću ja to učiniti umjesto njega”, rekao je Abela u petak.
Mici demantuje povezanost sa “17 Black” i tvrdi da je projekat u Crnoj Gori finansijski uspješan za “Enemaltu”.
Muskat, koji je bio na otvaranju vjetroelektrane na brdu između Bara i Ulcinja, rekao je u petak da nema šta da krije.
Portal “Shiftnews” piše da je Muskat u kritično vrijeme za sklapanje dogovora, za ambasadora u Crnoj Gori imenovao bliskog prijatelja, bez diplomatskog iskustva ili bilo kakve povezane ekspertize. Karl Izo, vlasnik kompanije “Dizz Group”, opravdao je imenovanje time što je nekoliko puta putovao u Crnu Goru.
Kada su građani Malte skoro svakodnevno protestovali tražeći ostavku premijera i ljudi bliskih njemu pošto je počelo da se odmotava klupko oko ubistva novinarke, Muskat se oglušio o njihove zahtjeve i u novembru 2019. otputovao u Crnu Goru da otvori vjetropark sa crnogorskim kolegom Duškom Markovićem. To je bila njegova posljednja posjeta inostranstvu u svojstvu premijera.
Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) 2019. je izabrao Muskata za “kriminalca godine”. Glavni faktori koji su uticali na odluku su ubistvo novinarke, mutni ofšor dilovi i to što se mediteranska državica našla u kandžama kriminalnih interesa velikog obima, saopštio je OCCRP.
“Pod Muskatovim vođstvom, kriminal i korupcija su procvjetali, i u mnogim slučajevima prošli nekažnjeno, što je stvorilo ambijent koji je doveo do ubistva istraživačke novinarke Dafne Karuana Galicije, kažu istražitelji i kritičari vlade”, napisao je OCCRP.
Neslavna titula je četiri godine ranije pripala tadašnjem premijeru Crne Gore Milu Đukanoviću.
Optužbe za korupciju progone malteško-crnogorski projekat od samog početka.
Konzorcijum na čelu sa španskom energetskom kompanijom potpisao je 2010. sa Vladom Crne Gore sporazum o projektu vrijednom 65 miliona eura i o, kako je objavio “Shiftnews”, dodatnim sakrivenim isplatama od čak 10 miliona, između ostalog političarima, preko razrađene mreže posrednika.
“Ljudi u vladi Crne Gore su na Malti našli slične sebi, sa kojima mogu poslovati i podijeliti prihod”, izjavio je za “Shiftnews” posrednik u tom poslu, pod uslovom da ostane anoniman.
U novembru 2015. godine, kada je malteška vlada objavila da “Enemalta” kupuje projekat u Crnoj Gori, saopšteno je da njegova ukupna vrijednost iznosi 90 miliona eura, što je znatan skok u odnosu na 65 miliona iz istog ugovora koji je Vlada 2010. potpisala sa Špancima.
“Enemalta” je projekat realizovala u partnerstvu sa kineskim gigantom “Šangaj elektrik”, koji je 2014. za 320 miliona eura kupio 33 odsto udjela u malteškoj firmi.
Ugovor o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektran na Možuri potpisan je u julu 2010. sa konzorcijumom “Fersa & Čelebić”, u čijem sastavu su bili španska kompanija “Fersa Energias Renovables” i “Čelebić” iz Podgorice, koji je u međuvremenu napustio posao.
Prema tom ugovoru, vlasnici vjetroelektrana na Možuri dobijaće od potrošača električne energije subvencije po osnovu “zelene investicije” od 115 miliona eura za 12 godina rada.
U podgoričkom Osnovnom sudu se vodi spor o ovom poslu. Budvanin Vladimir Popović i Španac Karles Kolu Palou su prije više od šest godine podnijeli tužbu protiv prvih partnera Vlade u tom projektu – “Ferse”, te firmi “BWP Montenegro” i “BWP Europe Consulting”.
Tužbu su podnijeli, jer im, navodno, nije isplaćena provizija od po 2.000.000 eura za ugovaranje posla. U spisima predatim uz tužbu pominju se i sumnje u postojanje visoke korupcije u poslu izgradnje vjetroelektrane. Budvanin i Španac tvrdi da je njihov zadatak bio da obezbijede “Fersi” ovaj posao preko firme “BWP Montenegro” čiji je zastupnik bila Milena Popović, ćerka dugogodišnjeg sindikalnog lidera Danila Popovića.
„Ovo je tek početak”
Malteški mediji su i juče naširoko pisali o “skandalu” oko posla sa Crnom Gorom.
Poslanik malteške Nacionalističke stranke (PN) Džejson Azopardi je rekao da su nova otkrića samo “predjelo”.
“Kada sam prije nekoliko mjeseci rekao prijateljima da ćemo imati zemljotres ovoga ljeta, neki su mislili da pretjerujem. Jučerašnja priča je samo predjelo, iako je šokirala mnoge”, napisao je Azopardi juče na Fejsbuku.
Azopardi, koji je advokat porodice Karuana Galicije, rekao je da će u naredna dva mjeseca uslijediti nova otkrića, uključujući osobu koja do sada nije imenovana u istrazi povodom njenog ubistva.
“Nakon toga ćete znati da sam s razlogom govorio da je Laburistička stranka de facto kriminalna organizacija,” zaključio je Azopardi.
Lider PN Adrian Delia je rekao da bi premijer trebalo da smijeni Muskata i Micija, koji su sada poslanici u skupštini. Ministar spoljnih poslova Evarist Bartolo je upozorio da Malti prijeti rizik od “ekonomskog kovida-21” ukoliko odmah ne očisti reputaciju. Bartolo je rekao da državi ističe vrijeme da pokaže da je ozbiljna u borbi protiv korupcije i pranja novca.
“Oni koji su umiješani u korupciju, pranje novca i utaju poreza, odmah bi trebalo da budu izvedeni pred sud i da plate za svoja krivična djela”, rekao je Bartolo.
On je pozvao politički odgovorne da podnesu ostavke. “Ako ne učinimo tako, bićemo svrstani u države koje ne preduzimaju ozbiljne korake u borbi protiv finansijskog kriminala, i od sljedeće godine ćemo imati ekonomski kovid-21, iz kojeg ćemo teško izaći”.
“Zapali smo u političko pomračenje. Svjetlo koje je počelo da se probija otkad je Abela postao premijer i dalje zatamnjuju ružne političke i poslovne afere koje su se desile između 2013. i 2019”.
Bartolovo upozorenje na ekonomske nevolje ako Malta ne prođe ključni test finansijskog kriminala tiče se procjene koju će obaviti Moneyval, nadzorno tijelo Savjeta Evrope.
Malta nije prošla početni test prošle godine i sada rizikuje da se nađe na sivoj ili crnoj listi ako do kraja godine ne ostvari dovoljan napredak. Loša ocjena Moneyvola učinila bi zemlju manje privlačnom za strane investicije.
Izvor: Pobjeda, Vijesti
