Banke u Hrvatskoj očekuju goru krizu nego one u regionu

Male i srednje kompanije u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi (CESEE) suočiće se ove godine sa znatno strožim kriterijima odobravanja kredita u bankama, jedan je od glavnih zaključaka istraživanja Evropske investicione banke (EIB).

Udio nenaplativih kredita opet će početi da raste, prvi put od 2015. godine. Kako stoji u istraživanju, banke u CESEE regiji zbog pandemije koronavirusa suočiće se s najgorim poslovnim okruženjem od finansijske krize 2007. i 2008. godine, piše Poslovni dnevnik.

U posljednjih šest mjeseci banke u regionu svjedočile su solidnoj potražnji za kreditima, a pružale su nešto labavije uslove kreditiranja.

Međutim, EIB-ovo istraživanje među 90 banaka došlo je do zaključka da zajmodavci očekuju oštar pad potražnje za finansiranjem, ali i značajno zaoštravanje uslova odobravanja te u skladu sa tim pad stope odobrenih kredita.

Banke očekuju da će prvenstveno domaćinstva smanjiti potražnju za kreditiranjem, a ne toliko korporativni sektor.

No, postojeći kreditni portfilio počeće da se kvari, s obzirom da 64 posto banaka očekuje rast stope loših kredita tokom drugog polugodišta.

Što se tiče Hrvatske, u EIB-u ističu kako se hrvatsko bankarsko tržište uoči pandemije moglo pohvaliti solidnom profitabilnošću s obzirom da je u posljednjih šest mjeseci više od polovine stranih bankarskih  grupacija izvijestilo o višem povratu na kapital.

S obzirom da je ukupan uticaj pandemije još nejasan, u idućih šest mjeseci banke očekuju pad tržišne dinamike čak ispod regionalnih trendova.

To je u skladu s prognozama da će Hrvatska iskusiti jednu od najdubljih recesija u regiji, s padom BDP-a od 9 posto.

Dok će na kreditiranje građanstva snažno negativno uticati potonuće osobne potrošnje, viša potražnja može doći od vanrednih potreba za likvidnošću kompanija koje su morale zaustaviti poslovanje, podržane i fiskalnim podsticajima.

Da bi se banke u CESEE regionu vratile na nivo prije krize te da bi mogle finansirati privredu, podrška kroz instrumente kao što je Evropski garantni fond biće ključna, smatra EIB-ova ekonomistica Debora Revoltella.

Slični Članci