Pravilnici kojima su bliže uređuju odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga objavljeni su u Službenom listu Crne Gore, saopšteno je danas iz Poreske uprave.
Kako se ističe, objavljeni su Pravilnik o sadržaju prijave oznake operatera fiskalnog servisa, načinu generisanja identifikacionog koda obveznika fiskalizacije i načinu dostavljanja podataka i generisanja oznake o poslovnim prostorima obveznika fiskalizacije, Pravilnik o sadržaju i načinu ovjere knjige računa, načinu dostavljanja računa bez jedinstvenog identifikacionog koda računa i načinu provjere računa za koji je izvršen postupak fiskalizacije i Pravilnik o obliku i strukturi poruka i sigurnosnim mehanizmima za razmjenu poruka fiskalnog računa i načinu dostavljanja računa koji su izdati u slučaju prekida stalne internet veze.
“Navedenim podzakonskim aktima bliže su definisane odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu prometa i usluga, te stvorene normativne pretpostavke za realizaciju projekta elektronske fiskalizacije, čijom implementacijom će od 1. januara 2021. godine biti omogućen automatski prenos podataka o izvršenom prometu sa naplatnih uređaja i računovodstvenih sistema poreskih obveznika direktno na server, odnosno u bazu podataka Poreske uprave”, naglasili su u toj instituciji.
Normativno je, dodaju, propisana vrsta podataka koje poreski obveznik automatski dostavlja poreskom organu i ne postoje ograničenja za poreske obveznike, u odnosu na tehničke zahtjeve za prenos tih podataka.
“Tehnički zahtjevi za poreske obveznike za uspješno sprovođenje elektronska fiskalizacije omogućavanje podrazumijevaju internet konekciju na lokaciji poreskog obveznika i digitalni sertifikat, kao i adekvatno softversko rješenje za fiskalni servis kojim će se omogućiti prenos podataka”, navode u Poreskoj upravi.
Treba, kažu, naglasiti da će prije puštanja sistema u produkciju obveznici proći kroz testnu fazu u kojoj će biti mogućnosti da otklone eventualne greške u funkcionisanju fiskalnog servisa.
Podsjećaju da projekat elektronske fiskalizacije ima za cilj efikasniju borbu protiv sive ekonomije, praćenje regularnosti poslovanja poreskih obveznika, uspostavljanje većeg stepena poštovanja poreskih propisa, ali i modernizaciju načina komunikacije državne uprave sa privredom u skladu sa tehnološkim razvojem i trendovima automatizacije poslovnih procesa.
“Uspješna implementacija ovog zakonskog i tehničkog rješenja imaće značajne benefite i za državu i za privredu, te se očekuje značajan rast javnih prihoda, kako u oblasti poreza na dodatu vrijednost, tako i direktnih poreza, ali i unapređenje poslovnog poslovnog ambijenta eliminisanjem nelojalne konkurencije i unapređenjem fer tržišne utakmice”, zaključuju u Poreskoj upravi.