Povratak na „stari“ neoliberalni kapitalizam, kakav smo znali ne samo prije pandemije, nego prije krize iz 2008. je moguć, ali uz velike lomove.
Što se duže američka monetarna politika bude oslanjala na ubacivanje novog novca, od čega je postala zavisnik, lom će biti veći, kaže za Sputnjik konsultant Branko Pavlović.
On smatra da je dugo očekivano, nedavno obraćanje šefa američkih Federalnih rezervi (Fed) Džeroma Pauela o daljoj sudbini politike jeftinog novca ubacivanog privredi posrnuloj pod pritiskom pandemije najavilo tek kozmetičke promjene u monetranoj politici.
Pauel je najavio da će Fed, odnosno američka centralna banka, prije kraja ove godine početi da smanjuje iznos dolara koje upumpava u privredu, ali i da je do povećanja kamatnih stopa još daleko.
Da li je Amerika zavisnik od “Lakog novca”
On je stav obrazložio privrednim rastom i ocjenom da je velika julska inflacija od 5,4 odsto na godišnjem nivou prolazna i da će pasti na ciljanih 2,0 posto. Sljedećeg petka bi trebalo i da uslijedi izvještaj o stopi zapošljavanja.
Analitičari procjenjuju da bi na osnovu svih tih podataka krajem septembra Fed, koji svakog mjeseca kupuje državne i hipotekarne obveznice u vrijednosti od 120 milijardi dolara, mogao da objavi vremenski plan za napuštanje takve politike.
Na pitanje šta bi to donijelo na globalu, s obzirom na položaj dolara i američke privrede u međunarodnim okvirima, Pavlović je izrazio popriličnu skepsu da bi moglo da dođe do ozbiljnijeg napuštanja te monetarne politike i da je riječ o kozmetičkim promenama.
Probni balon
On Pauelovu izjavu smatra vrlo izbalansiranom, probni balon koji treba da pokaže da li mogu da drže tržište pod kontrolom, prije svega cijene akcija, cene zlata, kurs dolara, kako ne bi dolazilo do velikih promjena i velikih krahova na berzama.
-To drugim riječima znači da će Fed ostati vrlo fleksibilan i na prve znake zaustavljanja ili slabljenja privrede on će ponovo nastaviti sa upumpavanjem novca. Kada bi zaista htjeli da se vraćaju na standardne metode monetrane politike koji su uvjek bili razvojno okrenuti onda bi to svakako značilo mnogo veće smanjenje novca u opticaju, mnogo veće insistiranje na povlačenju do sada plasiranog novca i na povećanju kamatnih stopa, objašnjava Pavlović za Sputnjik.
To što je Pauel izjavio znači da Amerika na duži vremenski rok neće mijenjati sadašnji kurs, pogotovo imajući u vidu da je 2022. godina izborna za američki Kongres i trećinu senata.
Strukturalni problemi i gubitak primata SAD
Na pitanje šta je to što će biti određujuća okolnost za vraćanje stvari u pređašnje stanje, on podsjeća da to nije samo stanje prije pandemije, već prije krizne 2008. godine. Od tada, kaže, slušamo kako će se stvari vratiti u pređašnje stanje.
-Meni se čini da je riječ o strukturalnim problemima gubitka primata na svjetskom tržištu i da SAD ne znaju kako da izađu iz jedne vrste monetarne politike koju su zagovarali da bi smanjili posljedice recesije, tako da sam vrlo skeptičan da oni mogu da izađu iz toga. Sigurno bi glavni okidač bio kada bi inflacija bila na visokom nivou, a ne bi bila prolazna, kako je sada Fed procjenjuje, kaže sagovornik.
On podsjeća da niz ekonomista smatra da visoka inflacija uopšte neće biti prolaznog karaktera, kako to Pauel kaže. Po ocjeni Pavlovića, upravo inflacija u dužem vremenskom periodu bila bi okidač koji bi ih primorao da smanje novac u opticaju i da mu se čini da će oni sigurno i skoro čitavu 2022. godinu voziti na istoj monetarnoj politici, kao i u prethodnih 13 godina.
Zavisnici – samo odlažu neizbježno
Na pitanje da li je uopšte moguće vraćanje na staro posle toliko dugog perioda, tokom koga su se i stvari u svijetu i u geopolitičkoj i ekonomskoj sferi toliko promijenile, on kaže da je to ne samo moguće, nego i nužno, samo što to nosi ogromne lomove u ekonomskoj, pa onda i u političkoj sferi.
-To vraćanje na staro bi u suštini bilo priznanje jedne potpuno pogrešne i ekonomske i politike u užem smislu koju vodi Amerika. Time što nisu u stanju da se otrgnu takvoj politici, zapravo, odlažu neizbježno. To dosta liči na zavisnika koji je u ovom slučaju zavisan od beskonačnog kreiranja novih novčanih masa. To samo znači da će u jednom trenutku, kada do loma dođe, on biti dublji i teži, uvjeren je Pavlović.
Za SAD bi, kako smatra, bilo blagodatno da su što prije krenuli na vraćanje na klasične mjere monetarne politike, odustajući od , kako ih zovu, kvantitativnih olakšica. To nije ništa drugo do eufemizam za neograničeno kreiranje novih novčanih masa, od kojih je privreda dobrim dijelom postala zavisna i bez tog novca bi bankrotirala. A za vođenje takve politike bi neko u jednom trenutku, za godinu, dvije, ili tri, morao da plati cijenu, smatra Pavlović. Oni, svakako, to ne žele, i zato odlažu cijelu stvar, ali to beskonačno ne može da traje, samo što će lom biti mnogo veći, uvjeren je naš sagovornik.
Prva na udaru EU
„Oni se nadaju da će neka druga generacija morati da se nosi sa tim problemima zgrtanja bogatstva ninačemu, čime se oni u stvari bave“, ističe ovaj konsultant.
Na pitanje koga bi taj veliki lom, s obzirom na poziciju dolara i Amerike u svijetu, povukao za sobom, on kaže da je to teško prognozirati, ali da će, kao i 2008. godine, glavni udarac sigurno biti na zemljama EU i zapada.
Sigurno će Azija i Australija ponovo proći mnogo bolje nego drugi, a možda je jedina nepoznanica u kojoj mjeri je Rusija zaštićenija nego što je bila u prethodnom periodu kada je zbog lomova na Zapadu imala recesiju, ali nešto manju od drugih.
Pavlović međutim, ističe da je u ovom trenutku nemoguće tačno prognozirati u kojoj mjeri će koga to da pogodi i na koga će ostavi duže negativne posljedice.
Izvor: rs.sputniknews.com/ online Novosti
