Djeluje da polako izlazimo iz perioda „jeftinog novca“ i rekordno niskih kamatnih stopa, komentar je prof.dr Zorana Grubišića sa Beogradske bankarske akademije na nedavna dešavanja u okviru centralnih banaka globalnih monetarnih igrača kakve su, svakako, američki FED ili Evropska centralna banka.
„Očigledno je da je situacija po pitanju dostizanja dugoročno stabilnih stopa privrednog rasta, mjereno po kvartalima, neizvjesna kod velike većine zemalja, uključujući tu zemlje EU. U takvoj situaciji, može se još uvjek samo govoriti o inflacionim očekivanjima na srednji rok, ali ne i o inflaciji koja preti na kratak rok već ove godine. Ipak, sva ta podgrevanja priče o budućoj inflaciji utiču na pojedine centralne banke da podignu kamatne stope“, ističe profesor Grubišić.
Velike monetarne institucije, poput FED-a, ipak, sudeći po najavama koje je prošlog petka dao Džerom Pauel (Jerome Powell), trenutno imaju veliku dilemu – da li je ekonomija zavisna od pristupa jeftinom novcu ili ima samoodrživost.
Očigledno je da je nemogućnost jasnijeg odgovora na ovo pitanje učinilo da FED odluči da sa narednim potezima ide veoma, veoma obazrivo. To se vidi već iz odluke da se sa smanjenjem obima kupovine obveznica krene tek u narednoj godini, iako su neki kreatori američke monetarne politike ranije izjavljivali da je ovaj potez vjerovatan već u septembru. Takođe, više puta ponovljena tvrdnja prvog čovjeka američkog FED-a da „investitori ne bi trebalo da tumače potez smanjenja obima kupovine obveznica kao najavu povećanja kamatnih stopa“, ukazuje da postoji određena bojazan od mogućeg uticaja ove odluke na sva buduća dešavanja u američkoj ekonomiji.
A istorija aktuelne finansijske potpore FED-a američkoj ekonomiji nije vezana samo za pandemiju. Nakon izbijanja pandemije, banka je smanjila kamatne stope praktično na nulu i samo nastavila svoj program otkupa obveznica započetog nakon finansijske krize 2008. godine.
Zadatak koji je sada pred FED-om, ali i pred ECB je prilično težak. Valja balansirati između pružanja dovoljnog nivoa podrške ekonomskom oporavku i opasnosti da masovne injekcije keša ne dovedu do prebrzog rasta inflacije. Kako nedavno objavljena ekonomska statistika iz SAD i Kine i nije baš obećavajuća, a delta soj korona virusa se sve više pominje u kontekstu važnosti velikog opreza, očigledno je da su se globalni monetarni stratezi odlučili da postepeno idu sa narednom fazom, odnosno da sa idejom o brzom ukidanju jeftinog novca, za sada, zastanu.
A da su mnogi finansijski igrači itekako zavisni od državnih, svježih para, govori i tabela u nastavku. Donji grafikon jasno pokazuje da postoji pozitivna veza između veličine bilansa stanja glavnih centralnih banaka i globalnog razvoja berzi.
Ostaje da se vidi šta će Evropska centralna banka saopštiti za desetak dana, na redovnom sastanku, nakon koga će znati projekcije inflacije zemalja eurozone, ali i budući potezi centralne evropske banke.
Inače, nakon dugoočekivanog govora šefa američkih Federalnih rezervi u petak, berze su ostale stabilne, ali se na svjetskim deviznim tržištima kurs dolara spustio u odnosu na druge valute sa najvišeg nivoa od početka novembra prošle godine. U odnosu na evro, dolar je u danu pao za 0,82 odsto.
Izvor: Biznis.rs
