Prepaid debitne kartice otvorile su put bezgotovinskoj kupovini i brzim, digitalnim transakcijama za milione ljudi širom svijeta. No, postoji mračna strana koja procesore plaćanja, banke i druge izdavače kartica poput Googlea i Apple Inc. izlaže kriminalnim aktivnostima koje bi mogle dovesti do oštećenja ugleda i pokretanja regulatornih procesa.
Izdate od velikih banaka i drugih i pokrenute putem mreže divova poput Vise i Mastercarda, koriste se za pranje prihoda od kriminala ili za finansiranje terorističkih zavjera. Na žrtve prevara vrši se pritisak da predaju stotine ili hiljade dolara putem poklon kartica od iTunesa i Google Playa. A sve je veći raspon jednokratnih debitnih kartica koje omogućuju vlasnicima bitcoina i drugih kriptovaluta da troše svoja sredstva u stvarnoj ekonomiji, bez realnog načina da znaju jesu li ta sredstva prihod nezakonite aktivnosti.
Rastuća popularnost
Popularnost prepaid kartica ne pokazuje znakove popuštanja. Očekuje se da će globalno tržište prepaid kartica dostići 3.653 triliona dolara prihoda do 2022. godine, prema Allied Market Research.
Plaćajući naknade pružateljima kartica koje se razlikuju u zavisnosti od vrste kartice koja se koristi, potrošači ih mogu koristiti za kupovinu u zemlji i inostranstvu, nuditi ih kao darove ili im omogućiti da polože štednju umjesto tradicionalnih bankovnih računa ili uz njih. Prva od ovih funkcija može biti korisna za one koji su inače isključeni iz redovnih finansijskih usluga.
Većina debitnih kartica koriste mreže glavnih procesora za kartice, uključujući Visa Inc., Mastercard Inc. i Discover Financial Services za obradu transakcija. Između njih, tri su kompanije imale otprilike 388,7 miliona pretplatničkih kartica u opticaju u 2018. godini od samo 50 najvećih izdavača kartica u SAD-u. Te kartice su generisale 197,71 milijardu dolara u kupovnom volumenu, prema najnovijim podacima dostupnim od istraživačke kompanije The Nilson Report.
Procjenjuje se da će se gotovo 200 milijardi američkih dolara u prepaid karticima povećati na 352 milijarde dolara do 2022. godine, prema izvjetšaju Nilsona. To bi značilo porast od oko 78%, dok se predviđa da će se ukupni izdaci za kartice povećati na 10.086 triliona dolara, sa 7.266 triliona dolara u 2018. godini, što je rast od otprilike 39%.
Po broju transakcija najveći izdavači prepaid plaćenih kartica u SAD-u su kombinacija globalnih banaka poput JPMorgan Chase & Co. i manje poznatih imena, uključujući MetaBank NA, The Bancorp Inc. i Green Dot Corp.
Globalne mreže
S obzirom na popularnost pripaid kartica i anonimnost mnogih od njih, stručnjaci za prevare sve su više zabrinuti zbog mogućnosti zloupotreba, od sitnih prevara do pranja novca.
– Vidimo da su ove kartice prisutne u mnogim zločinima od trgovine drogom do trgovine ljudima, rekao je John Tobon, zamjenik posebnog agenta zadužen za istrage nacionalne bezbjednosti na Južnoj Floridi, za S&P Global Market Intelligence.
Teroristi su koristili prepaid kartice kako bi anonimno plaćali hotelske račune i druge troškove koji su doveli do napada na Bataclan 2015. godine u Parizu, dok ih je meksički narko kartel pod vodstvom Joaquina “El Chapo” Guzman rutinski koristio za prebacivanje novca preko državnih granica.
Dio privlačnosti prepaid kartica za kriminalce je da se one mogu koristiti za raspodjelu većih iznosa novca u malim iznosima, pomažući u izbjegavanju pranja novca ili AML, kada se sredstva ubace u bankarski sistem i širu ekonomiju. To je praksa koju stručnjaci za finansijski kriminal nazivaju “smurfing”.
Siva područja
Korisnici u većini zemalja koji polažu velike količine na bankovni račun moraju otkriti odakle novac dolazi. Na primjer, u SAD-u banka mora obavijestiti FinCEN, kancelariju trezora koji se bavi finansijskim podacima i AML-om, ako kupac izvrši transakciju ili niz transakcija gotovine većemn od 10.000 USD.
Zločinci su odavno zaobišli takva pravila tako što su iskoristili ljudske “mazge” za transferiranje fizičkog novca u malim količinama. Ali to se mijenja, prema Tobonu.
– Kriminalne organizacije koje bi u prošlosti koristile “novčane mazge” sada prelaze na korištenje prepaid plaćenih kartica, rekao je.
Regulatori i zakonodavci ne uspijevaju u svojim stalnim naporima u borbi protiv finansijskog kriminala. Na primjer, unutar Evropske unije, Četvrta direktiva protiv pranja novca zabranjuje učitavanje anonimnih debitnih i poklon kartica s više od 250 eura istovremeno, iznos koji će kasnije pasti na 150 eura.
Ali, pukotine i kamen spoticanja ostaju.
Izvor: Indikator.ba
