Najveće svjetske centralne banke, američke Federalne rezerve i Evropska centralna banka, ušle su sa svojim monetarnim politikama u potpuno neistraženo područje. Postavlja se pitanje kakve će i koliko dugotrajne će biti posljedice očajničke borbe centralnih bankara da se duboka recesija inicirana COVID-19 pandemijom ne pretvori u najtežu ekonomsku depresiju svih vremena.
U situaciji kad su Sjedinjene države već dobile više od 20,5 miliona novih nezaposlenih, što je desetak puta više nego za Velike Depresije (treba voditi računa da je sada broj radnih mjesta danas daleko veći pa je postotno gledano Velika Depresija u jednom trenutku ipak bila strašnija s 24,9-postotnom nezaposlenošću, prema sadašnjih 14,7 posto nezaposlenih), Federalne rezerve ušle su u ekstravagantnu akciju kupovine korporativnog duga bez investicionog rejtinga.
Donedavno bilo je potpuno nezamislivo da ozbiljne centralne banke kupuju obveznice kompanija sa statusom ‘smeća’, no to je ovih dana postala praksa Federalnih rezervi. Zbog brige o razmjerima nove distorzije tržišta, analitičar Robin Wiggleswotrth, u FT-u postavio je pitanje je li novi potez Federalnih rezervi monetarni ekvivalent odluci Johna F. Kennedya da 1961. pošalje američke vojnike u Vijetnam. Wigglesworth upozorava kako je istorija pokazala da je izlazak iz vojne akcije u Vijetnamu bio puno teži te su Amerikanci ostali angažovani u sukobu puno duže nego što je to, vjerovatno, Kennedy zamišljao u trenutku donošenje odluke.
Uključivanje Federalnih rezervi na problematičnom dijelu tržišta korporativnog duga očekuje se još od trenutka kad su najavili paket mjera težak 2300 milijardi dolara nešto prije Uskrsa. Fed nije niti u jednom trenutku rekao kako će kupovati korporativni dug sa statusom ‘smeća’ nego obveznice kompanija koje su na 22. marta imale odgovarajući rejting. Međutim, nakon toga datuma veliki broj američkih kompanija izgubio je investicioni rejting, s čim je Fed računao. Jedna od kompanija sa statusom ‘junka’ dužničkih instrumenta je veliki Ford. Fed u borbi za zaposlenost i održavanje poslovnih aktivnosti svjesno prelazi granicu nezamislivog u centralnom bankarstvu, iako su finansijska tržišta još od krize 2008—2009. dramatično iskrivljena monetarnim intervencijama; ekstremno niskim kamatama i quantitative easing programima.
Od juče su Federalne rezerve počele da kupuju i korporativne obveznice tzv. exchange trade fondova (ETF-ova), što je do sada neviđena monetarna akcija spašavanja sekundarnog tržišta korporativnog duga. To da će Fed kupovati ETF-ove s investicionim rejtingom ali one koji drže dug s visokim prinosima, šokiralo je tržišne učesnike. Odluka Federalnih rezervi da kupuje čak i ETF-ove koji drže ‘junk bondove’ zasad je osiguralo svježe finansiranje rizičnim dužnicima.
Treba podsjetiti kako ovakve ‘nuklearne’ mjere američkog Feda dolaze nakon što su dali obećanje da će kupovati neograničene količine vladinog duga. Uz podršku nacionalnoj vladi u stabilizaciji finansiranja, Fed se uključio i na tržište komercijalnih zapisa, a pomaže i finansiranje lokalnih jedinica na tržištu municipalnih dugova. Monetarna politika Sjedinjenih država postala je sveprisutna.
Istovremeno, Evropska centralna banka u svojim je nekonvencionalnim mjerama otišla toliko daleko da se našla na udaru njemačkog vrhovnog suda koji je presudio kako su vlada i najviša sudska tijela EU propustili da iskontrolišu zakonitost programa kupovine obveznica ECB. Ta odluka njemačkog suda poput je bombe u monetarnom i pravnom sistemu EU. Iako se sada Evropski sud pravde pokušava pozicionirati više od njemačkog suda, malo je vjerovatno da će eurozona, euro i Evroska centralna banka i dalje imati smisla bez Njemačke kao članice koja zbog odluke nacionalno suda više neće sprovoditi najznačajniji program ESB-a. Nijemci su se programu kupovine obveznica protivili i bez odluke njemačkog najvišeg suda koji je, treba naglasiti, osporio raniju presudu Evropskog suda pravde u korist ESB-a kao „nezamislivu“ i „besmislenu“. Njemački sud od ESB-a traži ‘procjenu proporcionalnosti’ programa kupovine obveznica, kao i procjenu ekonomskih te fiskalnih učinka, što se čini logičnim. U međuvremenu, njemački sud zabranio je Bundesbanci, koja je najveći dioničar ESB-a, daljnju kupovinu obveznica. Čak štaviše, Bundesbanka će morati prodati 500 milijardi obveznica koje je do sada kupila, ako ESB ne dostaviti adekvatno pojašnjenje svog programa.
EK i ESB čak razmišljaju o infringmentu protiv njemačke vlade, što je neobično jer je odluku donio njemački sud, koji je nezavisan. Njemačke vlasti sigurno će poštivati odluku njemačkog suda.
Kakve su šanse da eurozona, euro i ESB prežive ovu monetarno-pravnu dramu.
Izvor: Jutarnji list
