Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija procjenjuje da će zbog pandemije korona virusa obim međunarodnog turizma ove godine pasti i za 80 odsto u odnosu na 2019, i da će usljed toga pod znakom pitanja biti najmanje 100 miliona radnih mjesta.
Način na koji će neke zemlje pokušati da ublaže razoran uticaj COVID-19 na sektor turizma možda ukazuju na to kako će ta industrija u svijetu izgledati posle pandemije.
Estonija, Letonija i Litvanija najavile su međusobno otvaranje granica za državljane te tri zemlje od 15. maja, a sličnih inicijativa ima i u drugim dijelovima Evrope.
Što se tiče azijsko-pacifičkog regiona, Novi Zeland i Australija obavezale su se na formiranje bilateralnog “putnog koridora” za turiste kada to bude moguće, ali će, kako navodi CNN, za tako nešto biti potrebno da prođe još nekoliko mjeseci.
Ipak, ovakva saradnja će, kako ocjenjuju stručnjaci, još dugo vremena ostati samo u regionalnim okvirima, pa su, na primjer, takva putovanja iz SAD u Aziju za sada veoma daleko.
Turistički koridor moguć je i između Tajlanda i Vijetnama, a eksperti smatraju da će, osim ovladavanja pandemijom, jedan od glavnih uslova za dogovore te vrste biti bliski međusobni politički odnosi, kakvi, na primjer, postoje između Australije i Novog Zelanda.
Postoji veliki znak pitanja kako će se u situaciji posle pandemije postaviti Kina, zemlja koja svijetu godišnje daje najveći broj turista. Kina u sve većoj mjeri dozvoljava putovanja unutar sopstvenih granica, koje su za strane državljane za sada zatvorene.
Ankete pokazuju da će se, i kada bude moguće putovanje van njihove zemlje, kineski turisti držati onoga što im je već poznato i neće putovati daleko, kaže Bil Barnet, direktor konsultantske kompanije “C9 hotelvorks”.
To bi moglo da znači da će Tajland, koji godišnje posjeti oko 11 miliona kineskih turista, biti prva zemlja koja će omogućiti putne veze sa Kinom, dok će, sa druge strane, Peking vjerovatno biti manje zainteresovan za turističke koridore ka zemljama poput Australije, u kojima je zbog pandemije stvoreno antikinesko raspoloženje.
“Mislim da će turizmu štetiti geopolitičke igre ili strategije koje su upotrebljene da bi se iskoristila ova kriza”, kaže Freja Higins-Desbiol sa Univerziteta Južna Australija.
Da bi privukle što veći broj stranih turista, tajlandske vlasti namjeravaju da samo za njih odrede specijalne zone kao što su odmarališta na ostrvima, koja bi istovremeno služila i kao svojevrsni karantini. Međutim, nije naročito vjerovatno da će to biti dovoljan podsticaj za turiste koje po povratku sa Tajlanda u njihovim zemljama bude čekao dvonedjeljni boravak u pravom karantinu.
Uz sve to, postoji i pitanje šta u budućnosti čeka putnike u međunarodnom avio-saobraćaju.
Neki eksperti posljedice pandemije COVID-19 već su uporedili sa onima koje su izazvali teroristički napadi izvršeni u SAD 2001. godine, ali, naravno, napominju da će akcenat ovoga puta biti na provjeri zdravstvenog stanja putnika.
(Blic)
