Osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila i dalje je najzastupljenije na tržištu, pa je u prvoj polovini ove godine u ukupnoj premiji učestvovalo sa 37,8 odsto, dok je učešće osiguranja života 17,2 odsto, kazao je u intervjuu Pobjedi Uroš Andrijašević, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja (ANO).
Treće najzastupljenije je osiguranje od posljedica nezgode, koje u ukupnoj premiji ostvarenoj u prvih šest mjeseci ove godine učestvuje 11,3 odsto.
– Ovo ukazuje na visok nivo koncentracije tržišta na mali broj vrsta osiguranja. U tom kontekstu, posebno je važno naglasiti da grupa životnih osiguranja iz godine u godinu bilježi veće učešće u ukupnoj premiji, a upravo je učešće dobrovoljnih osiguranja u ukupnoj premiji jedan od pokazatelja jačanja kvaliteta tržišta – naveo je Andrijašević.
Kakvi su poslovni rezultati učesnika na tržištu u prvoj polovini ove godine?
Društva za osiguranje su fakturisala ukupnu bruto premiju od 46,5 miliona eura, što predstavlja rast od 5,4 odsto u odnosu na isti period u prethodnoj godini, i što je važnije, rast u odnosu na rekordnu 2019. godinu je 5,2 odsto, odnosno 2,4 miliona eura.
Premija neživotnog osiguranja ostvarila je rast za 6,5 odsto, odnosno za 2,4 miliona eura više u odnosu na 2020, a u odnosu na 2019. godinu rast je 2,4 odsto. Takođe, i premija životnog osiguranja je porasla 0,9 odsto u odnosu na uporedni period 2020. U odnosu na rekordnu 2019. godinu premija je ostvarila rast od 19,2 odsto, odnosno za 1,5 miliona eura.
Nedavno ste osiguravajućim kućama preporučili da ni u ovoj godini ne isplaćuju dividendu. Kakav je njihov stav po tom pitanju?
Nakon proglašenja epidemije u martu prošle godine, Agencija je sa posebnom pažnjom pratila uticaj rizika na poslovanje subjekata na tržištu, u cilju preventivnog djelovanja usmjerenog ka obezbjeđivanju stabilnosti tržišta osiguranja i zaštite interesa osiguranika i drugih korisnika osiguranja. Savjet Agencije je u aprilu 2020, a na osnovu procjene o mogućim negativnim efektima epidemije na poslovanje crnogorskih osiguravača, njihovu solventnost, kapitalnu adekvatnost i likvidnost, donio strogu preporuku društvima za osiguranje da dobit ostvarenu u 2019. godini, kao i akumuliranu dobit iz prethodnog perioda, ne raspoređuju za isplatu dividendi, već da je prioritetno usmjere ka očuvanju i jačanju kapitalne pozicije. Imajući u vidu rezultate koje je tržište ostvarilo u prethodnoj i u prvom kvartalu ove godine, Savjet je strogu preporuku stavio van snage, a istovremeno donio smjernice za isplatu dividende. Prilikom donošenja smjernica Agencija je, i pored činjenice da je tržište osiguranja u 2020. godini pokazalo stabilnost i otpornost na šokove, imala u vidu da je pandemija ostavila negativne učinke na socio-ekonomska kretanja u Crnoj Gori, te da ona značajno određuju potencijal za dalji rast i razvoj tržišta osiguranja. Zato je Agencija pozvala društva za osiguranje da se do daljnjeg suzdrže od isplate dividende dok postoji neizvjesnost u pogledu trajanja i razvoja pandemije i njenih sveukupnih efekata na stabilnost tržišta.
Uputili smo društva za osiguranje na krajnji oprez u pogledu raspodjele dobiti, kako bi se u ovako nepredvidivom okruženju očuvalo njihovo finansijsko stanje i stabilnost, zaštitili interesi osiguranika. Pozvali smo ih da dobit, uključujući i akumuliranu, prioritetno usmjere ka očuvanju i jačanju sopstvenog kapitala i rezervi. Društvo za osiguranje koje, i pored navedenih okolnosti, namjerava da isplati dividendu, trebalo bi da obezbijedi ispunjenost kriterijuma koje smo definisali smjernicama. I pored kontinuiranog interesovanja osiguravajućih kompanija za isplatu dividendi, do sada nijedno društvo to nije uradilo.
Koliko ste i kakvih nezakonitosti i nepravilnosti utvrdili tokom prethodne godine u poslovanju subjekata vašeg nadzora?
Agencija je izrekla ukupno 23 mjere nadzora. Nepravilnosti i nezakonitosti koje su konstatovane odnosile su se, između ostalog, na neusklađenost predmeta osiguranja u polisama sa predmetom osiguranja iz posebnih uslova osiguranja, te nepostupanje u skladu sa aktima poslovne politike i odredbama Zakona o obligacionim odnosima. Uočena su i nepostupanja u skladu sa odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma kojima je propisana obaveza provjere identiteta korisnika po polisi životnog osiguranja u vrijeme isplate, nepostupanje u skladu sa podzakonskim aktom kojim se propisuju jedinstveni kriterijumi za utvrđivanje naknade nematerijalne i nekih vidova materijalne štete.
Koje ključne novine će donijeti izmjene i dopune Zakona o osiguranju na kojima se radi?
Vlada je na sjednici 30. jula utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, koji će, pretpostavljamo, ubrzo biti u skupštinskoj proceduri. Osnovni razlog za izmjene zakona je potreba za usklađivanjem sa Zakonom o državnoj upravi koji je usvojen krajem 2018. S obzirom da je Agencija, i prije usvajanja Zakona o državnoj upravi i kasnije tokom rada na izmjenama Zakona o osiguranju, više puta institucijama izvršne i zakonodavne vlasti saopštila suštinsko neslaganje sa predviđenim statusom Agencije u sistemu državne uprave, fokusiraću se isključivo na one elemente zakona koje je Agencija inicirala, smatrajući da su dobri za sektor osiguranja.
Odlučili smo da iskoristimo priliku, kad se zakon već mijenja, i predložili set izmjena i dopuna kojima se postepeno uvode elementi novog regulatornog režima na koji ćemo biti obavezani danom članstva u EU. Imajući u vidu da novi regulatorni režim donosi brojne novine, smatrali smo da već sada treba njegove određene elemente uvesti u naše zakonodavstvo, kako bismo se i mi kao regulator, ali i samo tržište, pravovremeno i kvalitetno pripremili za zahtjevne komponente novog regulatornog okvira. Takav pristup naišao je na podršku rukovodstva krovnog evropskog tijela za superviziju osiguranja, EIOPA-e, prilikom naše posjete njihovom sjedištu u Frankfurtu, prije nepune dvije godine.
Inicirali smo dodatne izmjene zbog usklađivanja sa praksom nadzora nad djelatnošću osiguranja, koja ukazuje na neophodnost kontinuiranog unapređenja regulatornih standarda, kako bi se omogućio veći stepen zaštite interesa osiguranika, korisnika osiguranja i trećih lica, adekvatan evropskom nivou. U dijelu propisa koji ne predstavlja usaglašavanje sa domaćim zakonima, razmatran je sistem Solventnosti II iz istoimene direktive EU, kao i uporedna praksa zemalja u okruženju i regionu, sa akcentom na mogućnost prenošenja evropskih standarda na crnogorsko tržište, koje neke od tih zemalja već imaju u propisima. Ocijenjeno je da se određeni elementi mogu već sada prenijeti uz potrebne modifikacije koje predstavljaju posebnosti našeg tržišta, uključujući tu i aspekt organizacije akcionarskih društava. U dijelu upravljanja, procijenili smo da se dio elemenata sistema upravljanja može prenijeti na podzakonske akte, kako bi se obezbijedila fleksibilnost kod eventualnih izmjena u skladu sa važećim EU standardima u toj oblasti.
Kakve će izmjene donijeti novi regulatorni režim, koji stupa na snagu danom članstva Crne Gore u EU?
Pregovaračkom pozicijom za poglavlje devet – Finansijske usluge, kao jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja utvrđeno je usklađivanje Zakona o osiguranju sa Direktivom Solventnost 2. Agencija je već pripremila i Vladi uputila tekst novog zakona o osiguranju, kojim se prelazi na novi regulatorni režim, a koji će biti u primjeni od dana članstva u EU. Ovim zakonom se na jednak način uređuju uslovi osnivanja, pravila poslovanja, tehnički zahtjevi u pogledu upravljanja imovinom i obavezama, prekogranično pružanje usluga na nivou EU i trećim zemljama. Osim toga, uređuju se pravila distribucije, način kreiranja proizvoda osiguranja, minimalne obaveze u pogledu informisanja i način informisanja klijenata, zavisno od vrste osiguranja. S obzirom na to da je početak primjene ovog zakona vezan za dan pristupanja EU, početak važenja odredaba o prekograničnom pružanju usluga odraziće se na konkurenciju na domaćem tržištu, jer će strani osiguravači biti u mogućnosti da svoje usluge pružaju kako preko podružnica osnovanih u Crnoj Gori, tako i neposredno. Crna Gora će postati dio jedinstvenog tržišta i sva pravila koja se na EU tržište primjenjuju neposredno, primjenjivaće se i kod nas.
Naravno, pozitivni efekti donošenja ovog zakona odnose se na bolje upravljanje rizicima društava za osiguranje, uspostavljanje kapitalnih zahtjeva srazmjerno rizicima kojima su društva izložena, veću transparentnost u izvještavanju i, što se tiče potrošača, veću dostupnost informacija za sva zainteresovana lica. Zakon će korisnicima osiguranja dati mogućnost veće informisanosti o uslugama koje im se pružaju i usmjeriće društva za osiguranje da se pri formiranju proizvoda koncentrišu na potrošača.
Sačuvana stabilnost
Čini se da pandemija nije ugrozila tržište osiguranja. Očekujete li da se njeni negativni efekti ispolje u narednim godinama?
Uslovi ekstremne neizvjesnosti pod uticajem pandemije kovid-19 u prethodnoj godini rezultirali su ekonomskom recesijom i padom korporativne profitabilnosti i raspoloživog dohotka na globalnom nivou i u Crnoj Gori, i značajno su uticali na poslovanje društava za osiguranje. Čak i u ovakvim uslovima, crnogorski sektor osiguranja je sačuvao stabilnost i pokazao visoku otpornost na efekte pandemije i nastavio da izvršava obaveze, uz solventno, likvidno i profitabilno poslovanje svih društava za osiguranje. Promjene koje karakterišu djelatnost osiguranja tokom posljednjih godina, nastale kao rezultat tržišnih uslova niskog ekonomskog rasta i novih preferencija klijenata, značajno su intenzivirane u uslovima pandemije. U okruženju dugoročno niskih i negativnih kamatnih stopa i povrata na investicije na globalnom nivou, u sektoru osiguranja dolazi do promjena u strukturi proizvoda, posebno u štednoj i investicionoj komponenti proizvoda životnih osiguranja.
O potencijalno negativnim efektima pandemije na crnogorski sektor osiguranja u narednim godinama je nezahvalno govoriti, ali pokazatelji poslovanja tržišta u prethodnoj i dosadašnjem toku ove godine daju nam pravo da optimistički gledamo na period pred nama.
Redovne izvještaje dostavljaće preko portala
Kako funkcioniše novi sistem izvještavanja osiguravajućih društava?
Savjet Agencije je donio niz akata kojima je zaokružen pravni okvir za uvođenje pune digitalizacije u proces izvještavanja subjekata nadzora. Uvođenje pune digitalizacije je značajan iskorak u pogledu kvaliteta i pouzdanosti podataka koji služe kao osnov za nadzor, a nova softverska platforma će dati kvalitetnu i tehnički sofisticiranu osnovu za njihovo prikupljanje, obradu, verifikaciju i analizu od strane ANO. U okviru novog informacionog sistema uspostavljen je portal preko kojeg će osiguravajućim društvima i drugim subjektima nadzora biti omogućeno da nam sve redovne izvještaje dostavljaju elektronskim putem i digitalno potpisane, u skladu sa najboljom praksom i tehničkim standardima EU. Digitalizacija će dodatne efekte imati i na smanjenje operativnih rizika u pratećim poslovnim procesima u Agenciji i društvima za osiguranje, uz postizanje veće efikasnosti i efektivnosti u korišćenju raspoloživih resursa.
Izvor: Pobjeda
