Bitcoin halving, događaj koji je unaprijed programiran kako bi se rudarenje ove kriptovalute postupno sve manje isplatilo, do sada je zabilježen tek dva puta.
Njegova pojava nije uslovljena vremenski već količinom generisanih bitcoina, nakon svakih 210.000 generisanih blokova. Prvo ovakvo smanjenje “nagrada” za rudarenje na pola dogodilo se 2012. godine, a drugo 2016. godine.
Sljedeći takav događaj slijedi nam kroz otprilike nedjelju dana, kada će nagrada za rudarenje koja se dodjeljuje svakih 10 minuta pasti sa trenutnih 12,5 na 6,25 bitcoina.
Smanjenje ponude kriptovalute, kao i kod svake druge imovine, trebalo bi da za sobom povuče i porast njene cijene – a upravo se to dogodilo nakon prošla dva halvinga iako nko ne može sa sigurnošću reći da je upravo to glavni razlog za porast cijena.
Tokom prvog smanjenja ponude, kakvo i sada sledi, bitcoin je koštao oko 10 dolara, da bi u godini nakon toga dostigao cijenu od 1.000 dolara. Drugi put je vredeo oko 1.000 dolara, nakon čega je uslijedio neveroatni porast do gotovo 20.000 dolara.
Trenutno se bitcoinom trguje po ijceni od oko 8.700 dolara, a budućnost cene je, dakako, neizvjesna. Neki analitičari povezuju nadolazeći halving i činjenicu da su finansijska tržišta u krizi, te da države “štampaju” novac i dijele ga građanima – pa smatraju da bi to moglo dodatno podstaknuti potražnju i ponovno dovesti do porasta cijene u mjesecima nakon ovog događaja.
Halving koji se sada očekuje dogodiće se automatski nakon što se za to steknu tehnički uslovi, odnosno dostigne se određeni broj izrudarenih blokova. Prema aktuelnom proračunu, nagrade za rudarenje će se prepoloviti u utorak, 12. maja.
