Čelnici Evropske unije sukobili su se u četvrtak oko toga kako spasiti svoje privrede od ekonomskog pada prouzrokovanog pandemijom koronavirusa. Na sastanku putem video-linka, 27 državnih lidera uputilo je poruku čelnici izvršne vlasti EU Ursuli von der Leyen da napravi plan oporavka.

Italijanski premijer Giuseppe Conte rekao je da je zdravstvena kriza postala ekonomska i socijalna kriza, “ali sada se suočavamo i s političkom krizom”.

Italija je podržala španski plan u iznosu od 1,5 hiljada milijardi eura za bespovratna sredstva za najteže pogođene zemlje, koji bi se finansirao iz “vječnih obveznica”.

Riječ je o obveznicama koje nemaju rok dospijeća, što znači da novac praktično nikad neće biti vraćen, ali se na njih trajno plaća kamata.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron takođe je podržao ideju rekavši da “Evropa nema budućnosti ako ne možemo pronaći odgovor na ovaj izuzetni šok”. Rekao je da razmjere krize zahtijevaju “finansijske transfere” najteže pogođenim državama, a ne samo kredite.

No, Njemačka, Švedska, Holandija i ostale sjeverne zemlje oprezne su u finansijskim transferima, preferirajući kredite, prenosi BiznisInfo.ba.

Soroševa ideja

Inače, zanimljivo je da je američki investitor George Soroš prije tri dana predložio da evropa emituje vječne obveznice, jer su one, kako je ustvrdio, najbolje rješenje.

– Predlažem da Evropska unija prikupi novac potreban prodajom vječnih obveznica, za koje glavnica ne mora biti vraćena (iako mogu biti otkupljene po želji izdavatelja). Odobrenje ovog pitanja trebao bi biti prvi prioritet na samitu Evropskog vijeća 23. aprila – napisao je tada Soroš.

Dodao je da bi, naravno, bilo bez presedana da EU izda ove obveznice, posebno u tako velikom iznosu. No, druge su se vlade u prošlosti oslanjale na vječne obveznice.

Najpoznatiji primjer je Britanija, koja ih je koristila za finansiranje ratova protiv Napoleona i Prvog svjetskog rata. Ovim obveznicama trgovalo se u Londonu do 2015. godine, kada su obje otkupljene.

Američki Kongres je 1870-ih odobrio emitovanje ovakvih obveznica radi pokrića postojećih dugova, i one su izdane u sljedećim godinama.

Evropa mora biti jedinstvena

Soros je još napisao da se EU suočava s svakodnevnim ratom protiv virusa koji prijeti ne samo životima ljudi, već i samom opstanku Unije. Ako države članice počnu štititi svoje državne granice čak i protiv ostalih članica EU, to bi uništilo načelo solidarnosti na kojem je Unija izgrađena.

– Umjesto toga, Evropa mora pribjeći vanrednim mjerama za rješavanje vanredne situacije koja pogađa sve članice EU. Izdavanje obveznica koje bi imale potpunu vjeru i kreditnu sposobnost EU pružilo bi političku potvrdu onome što je Evropska centralna banka već učinila, a to je da je uklonila praktički sva ograničenja u svom programu kupovine obveznica – napisao je Soros.

Tri velike prednosti

Trajne obveznice imaju tri dodatne prednosti koje ih čine odgovarajućim za ove okolnosti, smatra milijarder.

Za početak, s obzirom na to da ove obveznice nikada ne moraju biti vraćene, ne bi predstavljale fiskalno opterećenje za EU.

Evropska unija bi bila obvezna samo redovno plaćati kamate na njih. Obveznica od 1 hiljadu milijardi dolara s kuponom od 0,5 posto koštala bi budžet EU samo 5 milijardi eura godišnje. To je manje od 3 posto budžeta EU za 2020. godinu.

Druga prednost je više tehnička, ali gotovo jednako važna. Tržište možda neće moći istovremeno apsorbirati hiljadu milijardi eura (koliko je Soros predložio). Izdavanjem trajne obveznice, EU bi mogla plaćati taj iznos u ratama, a da svaki put ne stvara novu obveznicu.

Treća prednost je u tome što bi trajna obveznica izdana u EU bila vrlo atraktivno sredstvo za programe kupovine obveznica Evropske centralne banke.

Izbjeći dugoročnu štetu

EU ne treba stvarati novi mehanizam ili strukturu za izdavanje obveznica, jer je EU izdavala obveznice (s rokom dospijeća) u prošlosti. Prihodi, smatra milijarder, trebaju biti iskorišteni za ulaganja i podršku u vezi s borbom protiv pandemije. Evropska komisija sredstva bi podijelila direktno ili preko država članica i drugih institucija (poput vlada lokalnih zajednica) koje su direktno uključene u borbu protiv pandemije Covid-19.

– Poremećaji uzrokovani pandemijom trebali bi biti privremeni, ali samo ako evropski čelnici poduzmu vanredne mjere potrebne za izbjegavanje dugoročne štete za EU. Zato je Uniji očajnički potreban fond za oporavak. Finansiranje vječnim obveznicama najlakši je, najbrži i najmanje skup način za njegovo uspostavljanje – zaključio je Soros u autorskom tekstu prije tri dana.

Detalji samita EU

Da se vratimo na sastanak lidera EU. Von der Leyen je u četvrtak rekla da su “razmijenjeni argumenti, ali na vrlo konstruktivan način”.

Primijetila je da će sigurno postojati čvrsta ravnoteža između bespovratnih sredstava i zajmova, a da je ovo pitanje pregovora unutar grupe država članica i dodala da oba prijedloga imaju prednosti i nedostatke.

Predsjednica Evropske komisije takođe je upozorila da “zdravstvena situacija još nije u potpunosti pod kontrolom i mnoge države članice još nisu dosegle vrhunac”.

Njen plan ekonomskog spašavanja vjerovatno će se temeljiti na prijedlogu od 2 hiljade milijardi eura koji su pripremili njeni funkcioneri, a koji uključuje potencijalni fond za oporavak od 323 milijarde eura i prikupljanje sredstava na tržištima kapitala, kao i raspodjelu u narednom sedmogodišnjem budžetu EU.

Veliki paket pomoći

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je fond za oporavak u interesu Njemačke i da će njena zemlja morati dati veće doprinose u budžet EU.

– U duhu solidarnosti trebali bismo biti spremni dati potpuno drugačije, to jest znatno veće, doprinose evropskom budžetu u zadanom periodu – rekla je Merkel u Bundestagu prije samita.

Christine Lagarde, šefica Evropske centralne banke, upozorila je čelnike da moraju hitno preduzeti značajne mjere jer je prognozirala da bi ekonomski učinak u eurozoni u 2020. mogao pasti za 15 posto, u najgorem scenariju.

Kao što se očekivalo, čelnici su podržali paket pomoći u iznosu od 540 milijardi eura koji su pripremili njihovi ministri finansija početkom ovog mjeseca. Dio tog sporazuma zemljama daje pravo na pozajmicu iz garantnog fonda eurozone – Evropskog mehanizma za stabilnost.