Predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković, ocijenio je da su nadležni državni organi u kriznoj situaciji dobro rukovodili kriznom situacijom.

Nacionalno koordinaciono tijelo je, kaže Raičković, za sada dobro obavilo posao što se tiče ekonomsko-socijalnog dijela privrede.

“Mišljenja sam da Vlada u saradnji sa svim akterima mora da pruži brz, efikasan, precizan i dobro osmišljen odgovor, kao što to i nameću procedure upravljanja ovakvim krizama”, rekao je Raičković u intervjuu Dnevnim novinama.

On je Vladi predložio da formira novo nacionalno strateško tijelo koje bi savjetovalo Vladu kako da se pomogne privredi.

“Suština je da iskoristimo do maksimuma sve moguće domaće potencijale i kapacitete, uključujući zaštitu domaćih poljoprivrednih proizvođača, hitno i strateško restrukturiranje privrede i naravno jaku i snažnu podršku turizmu, ugostiteljstvu, porodičnim firmama, mikro i malim preduzećima”, rekao je Raičković.

Asocijacija menadžera je predstavila 20 mjera za ublažavanje ekonomske krize uzrokovane pandemijom korona virusa. Kako Vlada menadžeriše u ovoj situaciji?

RAIČKOVIĆ: Pokušali smo da damo naš doprinos na sistematičan, odgovoran i odmjeren način, primjeren društvenoj obavezi organizacije, koja promoviše liderske i menadžerske vještine i znanja. To je bila naša obaveza i apel za brze reakcije, uz dobro planiranje i jasno definisane procedure i standarde kako u pogledu primjene zdravstvenih mjera tako i u pogledu oživljavanja privrede.

Vaše pitanje cijenim jako značajnim jer pruža priliku da stvari nazovemo pravim imenom i u prvi plan stavimo ono što jeste aktuelno, a to je krizni menadžment odnosno upravljanje krizama. Zbog toga smo tražili formiranje Nacionalnog strateškog tima (NST) koji bi Vladi pomogao u upravljanju ovom krizom i permanentno radio na osmišljavanju i unapređenju mjera podrške i oporavka naše privrede.

Ovo je vrijeme kada se čitava nacija mora motivisati i kada trebamo voditi računa o svim aspektima, od psihofizičkog zdravlja do ekonomske održivosti i siguran sam da će uz odgovoran pristup svih nas, naša država i njeni građani iz ove situacije izaći kao pobjednici.

Krizni menadžment nije egzaktna nauka, već prvenstveno praksa rukovođenja poslovima u kriznim situacijama. Iako krize postoje od kada je čovječanstva, sam termin je novijeg datuma. Pretpostavlja se da ga je prvi upotrijebio američki predsjednik Džon Kenedi prilikom Kubanske krize 1962. godine, kada je zbog konflikta SAD-a i SSSR-a svijet bio na ivici Trećeg svjetskog rata. Brojne su definicije kriznog menadžmenta.

Većina se svodi na sposobnost institucije/organizacije/kompanije, da upravlja jednom ozbiljnom situacijom, postupa efikasno, efektivno i brzo u sprovođenju operacija i aktivnosti koje imaju za cilj smanjivanje prijetnji i umanjenje štete.

Možete li konkretizovati predlog?

RAIČKOVIĆ: Krizni menadžment na neki način prepoznaje vremenski odvojene faze: 1. faza ograničavanje (sprečavanje, izbjegavanje) krize; 2. faza priprema (planiranje odgovora na krizu) to su tzv. predkrizne faze, a zatim slijede 3. faza odgovor, 4. faza oporavak i izvlačenje iskustava.

Uvažavajući sve okolnosti u smislu očuvanja zdravlja i života ljudi, NKT je za sada dobro obavio posao što se tiče ekonomsko socijalnog dijela privrede, a mišljenja sam da Vlada u saradnji sa svim akterima mora da pruži brz, efikasan, precizan i dobro osmišljen odgovor kao što to i nameću procedure upravljanja ovakvim krizama.

U mjerama tražite od NKT-a da odredi kada bi tačno moglo da počne otvaranje firmi i usluga u Crnoj Gori. Vaš predlog je naišao na razumijevanje premijera Markovića koji je zatražio plan labavljenja mjera?

RAIČKOVIĆ: Jedino sa pokretanjem privrednog života mjere koje predlaže i unapređuje Vlada mogu imati određeni efekat. Drago nam je da je Vlada pokazala otvorenost za konkretne i konstruktivne predloge. U tom pravcu pozdravljamo zahtjev premijera Markovića da se napravi precizan i održiv plan ublažavanja mjera koji bi se odvijao u više faza narednih 45 dana, a u cilju oživljavanja privrednog života. Jednostavno krizni menadžment podrazumijeva i otvorenost da druge pitate za ideje, kvalitetnu komunikaciju i odlučnost, zbog čega pozdravljamo konsultacije koje premijer obavlja sa različitim akterima naučnog i poslovnog života.

Što se tiče Vašeg pitanja šta bi Asocijacija konkretno uradila, mi smo iznijeli naš stav da se jasno i bez odlaganja moraju precizirati uslovi i termini kada sve djelatnosti koje ste pomenuli mogu otpočeti sa radom. Svakako, standardi zaštite zaposlenih i građana za sve djelatnosti koje rade ili otpočnu sa radom, moraju biti podignuti na vrlo visok nivo. O konkretnom datumu se ne bih izjašnjavao, ali jasne mjere uz disciplinovan pristup i neselektivnost u primjeni omogućili bi nam brži početak. Nekako mi se čini da mjere i naša ponašanja moraju ići u pravcu da naučimo da živimo sa koronom.

Crnu Goru, kako sada stvari stoje, pogodiće ekonomska kriza nakon smirivanja pandemije. Šta bi država mogla konkretno da još uradi kako bi smanjila negativne efekte krize?

RAIČKOVIĆ: Veliki broj ekonomskih teoretičara ali i značajne svjetske finansijske i ekonomske institucije konstatuju da je izvjesna ekonomska recesija, tako da je jasno da je na sceni ne samo ugroženost zdravlja ljudi na globalnom nivou nego i globalna ekonomsko socijalna kriza. Njene domete i posljedice još uvijek je rano prognozirati. Nesumnjivo da se Crna Gora suočava i suočiće se sa posljedicama te globalne krize. Kada se postavlja pitanje potreba crnogorske ekonomije u ovim okolnostima i realnih budžetskih mogućnosti, teško je očekivati da se sve potrebe mogu pokriti, međutim jasno je da postoji mogućnost da se izvuče maksimum kako bi se privreda spasila.

Naš predlog mjera ne sadrži sve šta se može uraditi ali sadrži konkretne mjere koje se mogu realizovati u ovom trenutku. Suština je da iskoristimo do maksimuma sve moguće domaće potencijale i kapacitete uključujući zaštitu domaćih poljoprivrednih proizvođača, hitno i strateško restrukturiranje privrede i naravno jaku i snažnu podršku turizmu, ugostiteljstvu, porodičnim firmama, mikro i malim preduzećima. Neophodno je uraditi sve kako bi se smanjile negativne ekonomsko socijalne posljedice i efekti. Ono što je veliko pitanje jeste disbalans između realnih potreba i mogućnosti, u svemu moramo naći mjeru.

Kako bi moglo da se pomogne hotelskoj industriji, odnosno turizmu koja će najviše biti pogođena Covid-19 krizom?

RAIČKOVIĆ: Jako složeno pitanje. Procjenjujem da uopšte ne možemo govoriti o turističkoj sezoni i trebalo bi poći od pretpostavke da jednostavno ove godine od turizma nema ništa. Takav pristup je polazni osnov za planiranje mjera za podršku turističkoj privredi. Ako se pođe odatle onda je minimum minimuma rasterećenje od najvećeg broja lokalnih i državnih dadžbina u maksimalnom mogućem vidu. U vrijeme kada ne postoji transport tj. saobraćaj ili kretanje ljudi između država, kada kod ljudi postoji određeni strah za zdravlje i naravno finansijska ograničenja uslovljena ekonomskom recesijom, ne možemo pričati o turizmu. Treba da smo svjesni da u ovim okolnostima možemo računati na domaćeg gosta i eventualno gosta iz regiona. Svakako, turizam će ostati jedna od glavnih privrednih grana ali i upozorenje da Crna Gora mora razmišljati o ekološki odgovornoj reindustrijalizaciji.

Koja će to biti “nova realnost” nakon smirivanja pandemije u Crnoj Gori?

RAIČKOVIĆ: Nova realnost Crne Gore je nastupila i ona se može definisati da iz ove krize izađemo u svakom pogledu jedinstveniji, složniji i jači, kao društvo i kao pojedinci.

Da li je odgovor na to snažniji razvoj poljoprivrede i turizma baziranog na domaćem gostu i gostu iz regiona?

RAIČKOVIĆ: Ako bilo ko kaže da će biti lagano i da ćemo bez ožiljaka sve ovo prebroditi nije optimista, optimistički je da ćemo i ovo pobijediti jedinstveni i složni. Crna Gora mora dalji razvoj usmjeriti ka mnogo većoj proizvodnji i još snažnijoj stimulaciji i zaštiti domaćih proizvođača. Što se tiče turizma, već sam se osvrnuo.

MMF prognozira žestok pad crnogorske ekonomije od devet odsto. Da li je vrijeme za aranžman sa MMF-om ili nekom drugom institucijom. Da li smatrate da nas čeka “stezanje kaiša”? ‘

RAIČKOVIĆ: Procjene koliki će pad crnogorske ekonomije biti, zaista je otvoreno pitanje. One mogu biti i manje ali i veće koje MMF predviđa. Ima stvari na koje ne možemo uticati jer su dio globalne priče. Poremećaji u svjetskoj ekonomiji su već vidljivi.

Privrede SAD-a i Evrope su jako pogođene ali snažne posljedice osjeća i kineska privreda, odnosno sve značajne ekonomije u svijetu. To su faktori na koje mi ne možemo uticati a oni će itekako uticati na nas. Mislim da će država u datom momentu biti prinuđena da sklopi određene kreditne aranžmane. Svakako podržavamo sve aktivnosti koje su usmjerene na održavanje naše ekonomije i prevazilaženje socijalnih izazova pa i dodatna zaduženja.

Izvor: Dnevne novine