Svjetska ekonomija će ove godine doživjeti pad od tri odsto, dok se brojne zemlje suočavaju sa najvećim ekonomskim problemima u posljednjih nekoliko decenija, navode iz Međunarodnog monetarnog fonda.
Iz MMF navode da je pad ekonomije najgori od Velike depresije iz tridesetih godina prošlog vijeka. Kako navode, pandemija je svijet odvela u “krizu kakva nije postojala”.
Ukoliko pandemija bude dugo trajala, to će testirati sposobnosti vlada i centralnih banaka da kontrolišu krizu, dodaju oni.
Gita Gopinat, glavna ekonomistkinja MMF, kaže da bi kriza mogla svetski društveni proizvod da umanji za devet milijardi dolara.
BDP nije “imun” na virus
Iako je MMF pohvalio “brzu reakciju” u zemljama poput Velike Britanije, Nemačke, Japana i SAD, navodi se da nijedna zemlja neće biti imuna na ekonomski pad.
Očekuje se da će globalni rast oporaviti za 5,8 odsto sljedeće godine, ali samo ako se pandemija okonča u drugoj polovini 2020.
Gopinat kaže da velika ekonomska blokada predstavlja “crnu realnost” za političare, koji se suočavaju sa “neizvjesnošću oko dugotrajnosti i intenzivnosti šoka”.
“Djelimičan oporavak je projektovan za 2021 godinu, аli nivo bruto društvenog proizvoda će ostati ispod nivoa koji je bio prije virusa, uz nesigurnost koliko će moći da se oporavi”, kaže Gopinat.
Najjači ovo ne pamte još od 1946.
Gopinat navodi da se prvi put još od Velike depresije i od razvijenih ekonomija očekuje da budu u recesiji.
Iz MMF upozoravaju da se rast u razvijenim ekonomijama neće se vratiti na nivo od prije virusa sve do 2022. godine.
Američka privreda će zabilježiti pad za 5,9 odsto ove godine, što je najveći godišnji pad od 1946. godine. U isto vrijeme se očekuje da nezaposlenost skoči na 10,4 odsto. Djelimičan oporavak se očekuje 2021. i to od 4,7 odsto.
Kineska ekonomija doživjeti rast od samo 1,2 odsto ove godine – najmanji od 1976. godine – a Australija prvu recesiju od 1991. godine.
MMF upozorava da postoje i “ozbiljni rizici od još gorih ishoda”.
Ukoliko bude potrebno još vremena da se pandemija obuzda i ukoliko 2021. dođe do drugog talasa, svjetski bruto društveni proizvod će pasti za još osam odsto.
Iz MMF navode da ovaj scenario bi mogao da bude veliki problem za ekonomije sa velikim dugom, jer investitori neće htjeti da pozajmljuju novac, što će povećati troškove zaduživanja, prenosi Bizlife.rs.
Ekonomski lijek
Iz MMF kažu da postoji četiri prioriteta u borbi sa pandemijom.
Oni traže više novca sa sisteme zdravstvene zaštite, finansiju podršku radnicima i poslovima, stalnu podršku centralne banke i jasne planove za oporavak.
Takođe traže od svijeta da zajedno radi na pronalasku i distribuciji sredstava liječenja i vakcina.
Iz MMF ističu i da će mnogim zemljama u razvoju biti potrebno olakšanje dugovanja u predstojećim mjesecima i godinama.
