Svjetska banka (SB) je u najnovijim globalnim prognozama procijenila da će crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine pasti 1,3 odsto, zbog nesigurnosti u vezi sa pandemijom koronavirusa.
SB je u ažuriranom proljećnom izvještaju o ekonomskim izgledima za Evropu i centralnu Aziju, u koji je agencija Mina-business imala uvid, prognozirala za narednu godinu rast od 3,6 odsto, a za 2022. godinu 3,2 odsto.
“Velika nesigurnost u vezi sa razvojem pandemije koronavirusa zamagljuje prognoze. Rast Crne Gore je bio umjeren od ove do 2022. godine usljed završetka izgradnje auto-puta, ali predviđa se da će izbijanje pandemije koronavirusa i povezane neizvjesnosti dovesti Crnu Goru u recesiju, izlažući njenu ranjivost spoljnim udarima”, navodi se u izvještaju.
Iz SB su rekli da će niža ekonomska aktivnost i veća neizvjesnost dodatno, prema procjenama, smanjiti privatnu potrošnju i investicije, iako će državna potrošnja biti jaka zbog ranije planiranog povećanja zdravstvenih i plata u prosvjeti.
Inflacija će ostati niska s obzirom na pad potražnje i niže međunarodne cijene robe. Spoljne neravnoteže su i dalje povišene, dok se očekuje da neto direktna strana ulaganja zabilježe pad sa sedam na pet odsto BDP-a.
“Ako se pandemija zaustavi u ovoj godini, procjenjuje se da će se rast do naredne godine oporaviti na 3,6 odsto, vođen izvozom i potrošnjom. Pandemija koronavorusa vjerovatno će pomjeriti Crnu Goru sa ranije očekivanog puta smanjenja duga, podižući zabrinutost zbog održivosti javnog duga usljed većih troškova zaduživanja na međunarodnom tržištu. Očekuje se da će siromaštvo porasti u ovoj godini zbog negativnih uticaja izbijanja koronavirusa na ekonomsku aktivnost u Crnoj Gori”, navodi se u izvještaju.
Predviđeni pad u turističkom sektoru i srodnim uslugama ometaće zapošljavanje i zarade, uključujući siromašnije, koji će više zavisiti od sezonskih, ugovornih i prihoda od samozapošljavanja.
“Ako se pandemija koronavirusa ne zaustavi do avgusta, Crna Gora bi mogla da se nađe u recesiji sličnoj onoj iz 2009. godine”, smatraju u SB.
U tom slučaju će biti potrebni kratkotrajni odgovori politike, poput kompenzovanja gubitaka prihoda usljed nezaposlenosti i naknada za socijalnu zaštitu, kako bi se ublažili uticaji na siromašne i ugrožene, koji su često nesrazmjerno pogođeni.
“Međutim, nedostatak monetarne politike zajedno sa visokim javnim dugom povećavaju ranjivost Crne Gore na ove spoljne rizike, uključujući veću volatilnost na globalnim finansijskim tržištima. Domaći rizici su takođe porasli imajući u vidu izbore koji će se održati ove godine u izrazito polarizovanom političkom okruženju”, smatraju u SB.
Aprecijacija dolara prema euru mogla bi dodatno povećati troškove servisiranja duga, jer Crna Gora počinje otplaćivati kineski zajam denominovan u narednoj godini. Da bi smanjila ranjivosti i podržala rast, Crna Gora se mora riješiti svojih unutrašnjih i vanjskih neravnoteža, kao i svoje niske produktivnosti, poboljšavajući kvalitet i mobilnost ljudskog kapitala i intenziviranje napora za jačanje vladavine zakona.
SB je u januarskim prognozama predviđala rast BDP-a za ovu godine na 3,1 odsto.
Iz SB su podsjetili da je nakon snažnog ekonomskog rasta od 5,1 odsto u 2018. godini, rast u prošloj smanjen na 3,6 odsto, što je odraz manje domaće potražnje.
“Privatna potrošnja je bila okosnica dinamike rasta u prošloj godini, dok je zabilježeno i usporavanje investcija, dijelom zbog nedovoljnog izvršenja troškova auto-puta”, rekli su iz SB.
Nakon 19 kvartala uzastopnog rasta, građevinski sektor je u posljednjem kvartalu prošle godine pao sedam odsto u odnosu na 2018.
Industrijska proizvodnja je u prošloj godini smanjena 6,3 odsto, jer rast u rudarskom sektoru nije kompenzovao nagli pad proizvodnje energije i uopšte proizvodnje.
Iz SB su naveli da su dolasci i noćenja turista porasli 10,3 odsto, odnosno 7,2 odsto, dok je trgovina na malo ojačala 5,2 odsto.
“U prošloj godini se zaposlenost povećala 2,3 odsto, najviše u građevinarstvu, turizmu i maloprodaji. Stopa nezaposlenosti je iznosila 15,1 odsto. Stopa zaposlenosti ostaje niska za žene, mlade i sjeverni region”, poručili su iz SB.
Prosječna godišnja inflacija pala je sa 2,6 odsto u 2018. godini na 0,4 odsto u prošloj, dok su realne zarade porasle 0,5 odsto.
Iz SB su naveli da su ekonomski rast, rast zaposlenosti i niska inflacija smanjili siromaštvo sa 20 odsto u 2015. godini na procenjenih 17,6 odsto u prošloj, iako bi određeni šokovi mogli gurnuti ranjivo stanovništvo nazad u siromaštvo.
Kada su u pitanju banke, kreditiranje je, kako su ocijenili, ostalo snažno u prošloj godini i poraslo je 4,5 odsto, uglavnom podstaknuto kreditiranjem domaćinstava.
“Nakon likvidacije dvije banke, depoziti su se lagano oporavili i porasli 0,5 odsto u prošloj godini”, precizirali su iz SB.
Deficit tekućeg računa smanjio se na 15,2 odsto BDP-a u prošloj godini, sa 17 odsto iz 2018, usljed smanjenog trgovinskog bilansa.
Iz SB su podsjetili da je Crna Gora, podržana povoljnim globalnim finansijskim uslovima, u septembru prošle godine izdala euroobveznicu u iznosu od 500 miliona EUR.
Što se tiče zemalja u regionu, SB prognozira pad privrede Hrvatske 6,2 odsto, Bosne i Hercegovine 1,9 odsto, Srbije 0,5 odsto i u Sjeverne Makedonije 0,4 odsto.
U ažuriranom proljećnom izvještaju o ekonomskim izgledima za Evropu i centralnu Aziju, procjenjuje se da će evropska privreda pasti u recesiju u rasponu između minus 2,8 i minus 4,4 odsto.
