Jeste li se ikad našli u situaciji da putem poruka ili telefoskog razgovora komunicirate s prijateljem, poslovnim partnerom ili članom porodice o kupovini nečega i ubrzo nakon toga shvatili da vam iz raznih izvora (Google, Facebook…) već sljedeći ili čak isti dan počinju stizati oglasi povezani s tim predmetom ili uslugom? Ako jeste, možda ste se zapitali je li vas vaš pametni telefon “slušao”.
Ali je li stvarno tako? Jer nije slučajno da je predmet koji vas zanima bio isti onaj o kojem ste razgovarali ili pisali, piše Mob.hr.
No, to ne znači nužno da vas vaš uređaj sluša ili prati vaše razgovore, iz jednostavnog razloga što – mu to nije ni potrebno. Razlog tome je što postoji velika šansa da ste mu sve potrebne podatke već ranije dali.
Većina nas redovno otkriva svoje podatke mnogim web stranicama i aplikacijama, i to kada im dodijelimo određene dozvole ili dopustimo “kolačićima” da prate naše mrežne aktivnosti.
“Kolačići”, koliko god bili isforsirani od strane EU vlasti da vam zaštite privatnost, zapravo su moćan alat za targetiranje oglasima. Oni omogućuju web lokacijama da se “sjećaju” određenih detalja o vašoj interakciji s određenom web mjestom. Na primjer, kolačići za prijavu omogućuju vam čuvanje podataka za prijavu, tako da ih ne morate svaki put ponovo unositi.
Dodatne kolačiće, pak, stvaraju domeni koji su izvan web mjesta koje posjećujete. Treća strana često će biti marketinška kompanija u partnerstvu s glavnim web mjestom ili aplikacijom.
Potonji će ugostiti marketinške oglase i odobriti pristup podacima koje od vas prikuplja (za što ćete mu dati dopuštenje – možda klikom na neki pop-up prozor).
Kao takav, oglašivač može stvoriti sliku vašeg života: vaše rutine, želje i potrebe. Te kompanije neprestano nastoje da procijene popularnost svojih proizvoda i kako se to razlikuje na temelju faktora kao što su dob, pol, visina, težina, posao i hobiji.
Klasifikovanjem i grupisanjem ovih podataka, oglašivači poboljšavaju svoje algoritme preporuka, kako bi prave kupce ciljali pravim oglasima.
Postoji nekoliko tehnika strojnog učenja u vještačkoj inteligenciji (AI) koje pomažu sistemima da filtriraju i analiziraju vaše podatke, kao što su grupisanje podataka, klasifikacija, udruživanje i “učenje pojačanja”, (eng. Reinforcement learning ili skraćeno RL).
“RL agent” može biti osposobljen na temelju povratnih informacija dobijenih korisničkim interakcijama, slično načinu na koji će malo dijete naučiti ponavljati radnju ako to dovodi do nagrade.
Pregledavanjem ili pritiskom na “sviđa mi se” na objavi na društvenim mrežama, šaljete signal nagrade RL agentu potvrđujući da ste privučeni objavom – ili možda zainteresovani za osobu koja ga je objavila. U svakom slučaju, RL agentu šalje se poruka o vašim interesima i sklonostima.
Ako na nekoj društvenoj mreži počnete aktivno voljeti postove o “pažnji”, njegov će sistem naučiti da šalje oglase za kompanije koje mogu ponuditi povezane proizvode i sadržaje.
Preporuke za oglase mogu se temeljiti i na drugim podacima, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
- Ostale oglase koje ste kliknuli na platformi
- Lične podake koje ste naveli na platformi (poput vaše dobi, adrese e-maila, spola, lokacije i na kojim uređajima pristupate platformi)
- Informacije koje s platformom dijele drugi oglašivači ili marketinški partneri koji vas o svojoj bazi podataka već imaju kao kupca
- Određene stranice ili grupe kojima ste se pridružili ili ste im se svidjeli na dr. mreži
Zapravo, AI algoritmi mogu pomoći marketinškim stručnjacima da uzmu ogromne baze podataka i koriste ih za izgradnju cijele vaše društvene mreže, rangirajući ljude oko sebe na temelju toga koliko vam je “stalo”, prenosi Mob.hr.
Tada vas mogu početi ciljati oglasima na temelju, ne samo vaših vlastitih podataka, već i podataka prikupljenih od vaših prijatelja i članova porodice koji koriste iste platforme kao i vi.
Na primjer, Facebook će vam možda moći preporučiti nešto što je vaš prijatelj nedavno kupio. Da biste to učinili, nije trebalo “slušati” razgovor između vas i vašeg prijatelja na npr. WhatsAppu.
Iako bi pružaoci aplikacija trebali korisnicima pružiti jasne uslove i odredbe o načinu prikupljanja, čuvanja i upotrebe podataka, u današnje vrijeme korisnici moraju biti oprezni koje dozvole daju aplikacijama i web lokacijama koje koriste.
Ako sumnjate, dajte dopuštenja prema potrebi. WhatsAppu svakako ima smisla omogućiti pristup kameri i mikrofonu, jer bez toga ne može pružiti neke od svojih usluga. Ali neće sve aplikacije i usluge tražiti samo ono što je potrebno.
Možda vam ne smeta primanje ciljanih oglasa na temelju vaših podataka i možda će vam se svidjeti. Istraživanje je pokazalo da ljudi s tzv. praktičnijim pogledom zapravo više vole preporuke iz vještačke inteligencije od onih koje daju ljudi.
Usprkos tome, moguće je da preporuke AI-a mogu dugoročno ograničiti izbor ljudi i umanjiti slučajnost. Predstavljajući potrošačima algoritamski odabrane mogućnosti što će gledati, čitati i emitirati, kompanije možda implicitno drže naš ukus i način života u užem okviru.
Ne želite da vam se predviđa? – Ne budite predvidljivi
Postoji nekoliko jednostavnih savjeta koje možete slijediti kako biste ograničili količinu podataka koje dijelite na internetu generalno. Prvo biste trebali redovno provjeravati dozvole za aplikacije na telefonu, prenosi Mob.hr.
Takođe, prije nego što vas aplikacija ili web mjesto zatraže određene dozvole ili dopustite kolačiće, dobro razmislite. Gdje god je to moguće, izbjegavajte koristiti račune na društvenim mrežama za povezivanje ili prijavu na druge web stranice i usluge. U većini slučajeva postoji mogućnost prijave putem e-maila, dakle pokušajte izbjeći “Prijavu putem Facebooka” ili npr. Google računa.
Jednom kad započnete postupak prijave, sjetite se da morate dijeliti samo onoliko podataka koliko je potrebno. A ako ste osjetljivi prema privatnosti, možda razmislite o instaliranju virtualne privatne mreže (VPN) na svoj uređaj. Ovo će prikriti vašu IP adresu i šifrirati vaše mrežne aktivnosti.
(Tekst je prilagođen s portala The Coversation)
