Poljoprivredna proizvodnja u Šasu krenula je uvelike berbe, a završene su i sadnje na svim otvorenim poljima, kazao je za Agenciju Mediabiro direktor agrobiznis sektora u kompaniji Voli Jaroslav Stupavski.

„Ono što smo isprojektovali za ovu godinu jeste da idemo u tri do četiri termina sadnji istih kultura kako bi dobili stabilnost u snadbijevanju i isporuci poljoprivrednih proizvoda ka maloprodajnim objektima. Posljednje što smo uradili je sadnja krastavca i sjemena za berbu. Prošle godine smo testirali i shvatili da do 15.12 možemo imati krastavac u zaštićenom prostoru“, rekao je Stupavski koji iako fakultetski obrazovan u gumenim čizmama radi direktno na terenu.

Najveću pažnju, ističe, obratili su na automatizaciju kako plasteničku tako i na automatizaciju sadnji.

„Ono čega smo se plašili od starta je radna snaga, nedovoljan broj radne snage za berbu. U 2020. nijesmo imali taj problem zbog pandemije jer su tada ljudi izgubili sezonske poslove pa su radili kod nas do aprila“, napominje Stupavski.

Kazao je da su kupili sadilice za rasad i da sada umjesto 25 radnika koji su radili rasad lubenice, pipuna, patlidžana na otvorenom polju, sada to rade samo dva radnika.

„Ta investicija se vraća u jednoj godini. Takođe, shvatili smo da ovdje padne velika količina kiše tokom godine pa smo uložili 11 000 eura u baknericu“, rekao je on.

Stupavski je istakao da su od novembra uveli planiranje kompletnog zasada za naredne tri godine.

“Prateći tržište i prateći ono što VOLI najviše koristi, preusmjerili smo se da u našoj sjetvenoj strukturi ovladamo proizvodnjama i da upravo te prouzvodnje koje se najviše uvoze u Crnoj Gori ubacimo u sjetvene strukture. To radimo na najvećem nivou. Naša bašta mora da bude sa kvalitetom. Planski pratimo broj dan od sadnje do berbe, na dobrom smo putu i u skoro 95 odsto smo tačni”, kazao je on.

Ove godine proizvodi se mini lubenica

Stupavski smatra da će i naše okruženje i Ministarstvo poljoprivrede morati da uđu u planiranje proizvodnje.

“Kada nekog proizvoda ima puno na tržištu, kao što je lubenica, to je onda loše za proizvođače jer će dampigovati cijenu na niski nivo. Predosjetili smo da će do toga doći pa ove godine imamo proizvodnju samo mini lubenice i to iz dva razloga. Prvi razlog je da nećemo da budemo u konkureniciji sa domaćim proizvođačima, da ne ugrožavamo njihovu prodaju, a sa druge strane, uvođenjem proizvodnje lubenice od tri do četiri kilograma želimo da skrenemo pažnju i na novitete koje na tržište donosi proizvodnja sa Šasa”, ističe Stupavski.

Nedostaje radne snage

Stupavski je za Agenciju Mediabiro rekao da od početka godine do danas radi oko 50 do 70 ljudi, najviše žena.

“Imali smo potrebe za većim brojem zaposlenih ali zbog nemogućnosti dolaska ljudi iz Albanije nismo u prilici da ih dovodimo. Tu su i zakonske mjere i moraće da se napravi iskorak sa Ministarstvom i državom oko korištenja kvota za sezonsku radnu snaggu u pikovima kada su veliki radovi”, napominje on.

Do tada se, kaže, snalaze na specifičan način.

“Radimo produženo, subotom i nedjeljom i tako nadoknađujemo nedostatak radne snage a to je oko 20-ak ljudi na dnevnom nivou”.

Stupavski se nada da će, nakon što je počeo ljetnji raspust, i srednjoškolci i studenti doći da rade.

Osim toga, očekuje se i dolazak radne snage iz okruženja.

Planirano plasiranje 2 100 tona proizvoda do kraja godine

Poljoprivredno imanje “Naša bašta” do kraja godine planira da plasira 2 100 tona proizvoda, kazao je Agenciji Mediabiro direktor imanja Volija na Šasu Savo Đurašić.

Na otvorenom je, kaže, zasađeno oko 40 hektara površine a u plastenicima oko pet hektara.

“Mi smo već ostvarili oko 350 tona i to u dijelu zimskih salata, blitve, dio poriluka koji je išao i u prolječnu sadnju, krompira, tikvice, pipuna…Do kraja godine očekujemo da ispunimo taj plan bez obzira na vremenske nepogode koje su nas pratile tokom aprila”, rekao je on.

Kako kaže, uz sad trud i borbu sa vremenom, uspjeli su da sve zacrtane planove ispunimo u jednom kvalitetnim dijelu.

Ističe da do kraja godine, nakon skidanja paradjza, zasade pori luk, bijeli luk i ponovo krastavce da bi se berba produžila do kraja novembra.

U saradnji sa komercijalom i maloprodajom razvijaju i druge kulture.

“U septembru planiramo zasade salate puterice, kristalne, takozvane salate 2u1 itd. To su kulture kojima ćemo se baviti tokom jeseni”, istakao je on.

Naglasio je da su na dobrom putu da ostvare sve zacrtane planove.

Proizodi kvalitetni i bez hemikalija, kupci zadovoljni

Šefica maloprodajnog objekta VOLI Biljana Lazović kazala je da je ponosna na brend Naša bašta koja nas vraća u djetinjstvo.

“Vraća nas na onaj period kada smo kao djeca uživali u plodovima naših bašta koje su nam privređivali naši roditelji i bake. Dio sam tima koji direktno plasira te proizvidde tržištu i kupcima”, ističe ona.

Kazala je da su kupci, zbog kvaliteta proizvoda, za iste zainterseovani svaki dan sve više.

“Postigli smo veliki rezultat, da naši kupci prepoznaju artikle u našim marketima, da traže proizvode koji se plasiraju direktno sa naših polja”, zaključila je ona.