Sutkinja Privrednog suda Senada Hasanagić trebalo bi da odluči o prijedlogu Crnogorskog Telekoma da se u sporu koji vodi protiv Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) finansijskim vještačenjem utvrdi šteta koju su, kako navode, pretrpjeli zbog odluke o smanjenju cijena rominga od juna 2015. do avgusta 2017. godine.
Zastupnica Telekoma Tijana Vukčević traži da vještak Srđan Pupovac visinu štete utvrdi poređenjem dobiti nastale primjenom cijena koje je odredio EKIP po osnovu, kako navode, odluka koje su poništene, sa dobiti koju bi ostvario da je uslugu rominga naplaćivao po ranijim cijenama.
Zastupnica EKIP-a Danka Milićević se protivila njihovom prijedlogu i ukazala da ukoliko sutkinja odobri vještačenje, šteta se ne može utvrđivati na taj način te da je pitanje suviše kompleksno, zbog čega bi, kako smatra, vještačenje trebalo da bude povjereno Ekonomskom fakultetu.
Navodi da se eventualna šteta ne može odrediti prostim poređenjem, jer je potpuno logično da je saobraćaj roming korisnika povećan kada su cijene snižene. Milićević naglašava da treba imati u vidu i da obim saobraćaja u jednoj godini ne zavisi samo od cijena, što se moglo vidjeti tokom pandemije kada gotovo i da nije bilo korisnika rominga. Ukazuje da Ekonomski fakultet ima dovoljno ekspertskog kadra koji bi mogao da procijeni sve uticaje koji su mogli u tom periodu uzrokovati povećanje ili smanjenje dobiti, jer, kako je navela, još nije poznato da li je šteta za Telekom uopšte nastala.
Ovaj problem nastao je nakon što je Crna Gora potpisala Sporazum o sniženju cijena rominga 2014. godine kojim je predviđena obaveza dopune zakona na način da se EKIP-u dozvoli da, bez analize tržišta, utvrđuje cijene rominga. Iz Telekoma tvrde da je ovu obavezu država uporno ignorisala, a da je EKIP donosio odluke koje su morali primjenjivati bez obzira na upozorenja o njihovoj nezakonitosti. Odluke koje se odnose na sporni period su poništene kao nezakonite pravosnažnim presudama Upravnog suda, zbog nepostojanja pravnog osnova, jer Sporazum nije ratifikovan, ukazuju iz Telekoma.
S druge strane, iz EKIP-a navode da su te odluke poništavane iz formalnih razloga, a da im je stupanjem na snagu izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama 2017. godine dato pravo predviđeno sporazumom zaključenim između Srbije, Makedonije, BiH i Crne Gore. Ukazuju da nema potrebe za ratifikacijom ovog dokumenta, jer je riječ o administrativno međunarodnom ugovoru koji su zaključila ministarstva regiona. Postupak bi trebalo da bude nastavljen na jesen.
