Najveći broj hotelskih preduzeća će bankrotirati ako država ne pomogne i ne subvencioniše plate zaposlenih sa minimum 500 eura u prosjeku, izjavio je hotelijer Dragan Ivančević.
“Hotelijerstvo je nisko profitna grana, a kriza se desila u momentu kada se uzimaju pozajmice od banaka da bi se obezbijedilo tekuće poslovanje, isplata plata i režije. U ovom momentu, najveći broj hotelskih preduzeća neće moći da plati zarade i režije, bez ekonomskih mjera, koje su donijele i druge države, a to je da se daju subvencije hotelskim i turističkim preduzećima po radniku, kako bi se spasile kompanije i resursi. Ako se to ne uradi, najveći broj kompanija će da bankrotira, ljudi će da izgube radna mjesta i poslije krize će se teško moći planirati dobra turistička ponuda”, pojasnio je za Dan dugogodišnji predsjednik Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore.
Ekonomske mjere Vlade, koje se odnose na odlaganje plaćanja poreza i doprinosa i moratorijum na otplatu kredita, kako je kazao, lijepe su, ali kozmetičke.
“Ovog, a tek narednog mjeseca, većina kompanija neće moći da plati zarade i režije. Zaduženja nisu moguća jer nema prihoda. Dakle, sada je na redu država da uradi ono što su uradile druge države kojima turizam čini mnogo manje od četvrtine BDP-a, odnosno da pokaže koliko joj je stalo do turizma”, rekao je on.
Istakao je da je revitalizacija privrede nemoguća ako propadnu kompanije.
“Džabe promocija destinacije ako nema preduzeća i radnika”, zaključio je Ivančević.
Predsjednik Crnogorskog turističkogudruženja (CTU) Žarko Radulović je kazao da nema toga ko će reći koliko će biti loše posledice od virusa korona na hotelijere i turizam, kao ni da prognozira koliko će ovo trajati.
Hotelskom industrijom se bavila i konsultantska kuća Fideliti konsalting. Prema njihovoj analizi, na osnovu uzorka od 292 kompanije, koje posluju u industriji hotela i sličnog smještaja, sa prihodima preko 10 hiljada eura, ova industrija će u 2020. godini pretrpjeti ozbiljan udarac.
“Prihodi ovih kompanija u 2018. godini su iznosili 291,5 miliona eura, dok su zabilježili gubitak od 3,2 miliona eura. Kako su troškovi platau ovoj industriji 25 odsto u ukupnom prihodu, to znači da su troškovi plata 72,8 miliona eura za oko 6.000 ljudi zaposlenih u ovoj industriji. Ako je vjerovati izjavi guvernera Centralne banke Radoja Žugića da će turizam, u slučaju da kriza potraje 60 dana, zabilježiti pad od čak 90 odsto, to znači da će prihodi ovih kompanija u 2020. godini iznositi svega 29,2 milion eura. Prevedeno za običan jezik ova industrija će biti razorena u 2020. godini. Šta to znači da će od 6.000 zaposlenih, bez posla ostati velika većina”, naveli su iz Fidelitija.
Dodali su da nije teško zaključiti kakvi su negativni multiplikativni efekti ovakvog poslovanja na sektor turizma i putovanja u komedirektno radi oko 15.000 ljudi direktno, a indirektno oko 36.000 ljudi.
Prema Svjetskom savjetu za turizam i putovanja, u normalnim okolnostima, oporavak destinacije traje 10 mjeseci.
“Kako su ovo vandredne okolnosti, oporavak svih destinacija će trajati duže”, zaključili su iz Fidelitija.
