U hrvatskoj vladi još ne razmatraju kreditni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u slučaju da se kriza produži u ljetnju sezonu, ali će svakako pregovarati sa svim tijelima Evropske unije o korišćenju trenutno dostupnih kreditnih linija, kao i o onima koje će biti dodatno uspostavljene ako se kriza u Evropi produbi i produži, nezvanično je potvrđeno hrvatskom portalu Novac.hr.
Korišćenjem tih kreditnih programa Vlada bi rasteretila Hrvatsku narodnu banku, HBOR, druge finansijske institucije i državni budžet u borbi sa posljedicama krize.
Hrvatska 2009. godine nije pozvala MMF, jer je prevladao stav da je dovoljno finansijski stabilna, što je bila istina, ali zbog toga što nije koristila kreditne linije MMF-a Vlada je “morala” povećati poreze, a recesija je potrajala šest godina. Upravo zbog straha od ponovljene pogrešne fiskalne politike u slučaju jače produžene krize uzrokovane korona virusom, koja bi iscrpila domaće finansijske potencijale, Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog Laba, pozvao je Vladu da već sada osmisli cjelovit program makroekonomskog prilagođavanja u saradnji sa institucijama koje mogu osigurati devizne kreditne linije – institucijama EU, Svjetskom bankom i MMF-om.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, bivši savetnik premijerke Jadranke Kosor, načelno se laže sa Šonjom.
“No, prema mom mišljenju, ako se kriza zaista produži na jun, jul, pa i avgust, pogotovo dođe li i do septembra, ne treba nam MMF, moramo koristiti kreditne linije Evropske unije, koje su nam dostupne iako nismo dio eurozone. U tom smislu bi premijer Andrej Plenković i ministar finansija Zdravko Marić već sada trebalo da lobiraju u glavnim tijelima EU, kako bi na vrijeme osigurali naš dio ‘kvota’ u tim finansijskim aranžmanima”, kazao je Lovrinčević.
