Posljednjih mjeseci u većini zemalja regiona cijene kvadrata neprestano bilježe rast. Zagreb je tako pretekao Beograd kada su cijene nekretnina u pitanju. Agenti za nekretnine kažu da cijene u Hrvatskoj mnogo variraju u zavisnosti od lokacije. Sve zavisi da li se stan kupuje u Zagrebu, na primorju ili drugim dijelovima Hrvatske.

Međutim, za prosječnu cijenu kvadrata stambenog prostora u Srbiji morate raditi tri mjeseca, jer je prosječna plata 550 eura, dok je prosječna cijena kvadrata 1.400 eura.

“Što se tiče regiona, i u Sarajevu i u Zagrebu, Beogradu, cijene stanova su u prosjeku slične. Ako je po posljednjim podacima prosječna plata u Srbiji, kako statistika kaže, 500 eura, trebalo bi da imamo tri plate da bismo došli do jednog kvadrata čija je prosječna cijena oko 1.400 eura. Dakle, ako za jedan kvadrat stambenog prostora treba da izdvojite tri prosječne zarade, to znači da je cijena po svim parametrima previsoka”, kaže za Biznis.rs Goran Rodić iz Građevinske komore Srbije.

On kaže da je nekada cijena stanova koje je gradilo preduzeće Komgrap bila oko 750 njemačkih maraka, a da je prosječna plata bila između 500 i 600 njemačkih maraka, te da je bilo i mnogo lakše doći do stana. Danas, kako kaže, u većini zemalja regiona morate izdvojiti dvije do tri prosječne plate da biste došli do jednog kvadrata stambenog prostora.

“Postoje i ekstremi, stanovi koji se u nekim djelovima Srbije, Hrvatske i Slovenije prodaju i za šest do sedam hiljada eura po kvadratu, ali kada je riječ o prosječnoj cijeni stanova to je uglavnom svuda slična situacija. Najbolje se u Srbiji prodaju stanovi čija je cijena kvadrata oko 1.500 eura, to nijesu baš centralne gradske zone, već treća i četvrta gradska zona”, navodi Rodić.

Prema izvještaju Republičkog geodetskog zavoda za 2020. godinu, u Srbiji je u prošloj godini prodato nekretnina u vrijednosti od 4,2 milijarde eura, a najskuplji kvadrat je bio 9.632 eura, i to u Beogradu na vodi. U istom periodu, 67 odsto nekretnina je kupljeno u kešu, a 33 odsto su stambeni krediti.

“Nekretnine se u posljednje vrijeme plaćaju uglavnom kešom, jer se ljudi plaše da će im ušteđevina ili gotov novac koji imaju propasti. Naročito je prodaju nekretnina za keš ‘pogurala’ pandemija. Mnogi su zbog krize prodavali svoje biznise, pa su zbog straha da im daj novac ne propadne ili se potroši, ulagali u kupovinu nekretnina. Takođe, zbog straha od inflacije, mnogi se odlučuju da svoj novac ne ulože ili oroče u banci, već u kupovinu stana ili kuće”, objašnjava Goran Rodić.

Operativni direktor agencije City Expert Miloš Mitić kaže da je konstantan rast cijena kvadratnog metra definitivno u posljednjih nekoliko godina okrenuo veliki broj ljudi, koji imaju neku vrstu štednje, ka tome da tu štednju plasiraju na tržište nekretnina.

Pored toga, u prilog ovoj tvrdnji govori i činjenica da su trenutne kamatne stope na štednju u bankama na rekordno niskom nivou i kreću se u rasponu do jedan odsto. Ova kriva se u posljednjih pet godina kreće u suprotnom pravcu u odnosu na cijenu nekretnina. Tako da u takvoj postavci sve veći broj ljudi preferira ulaganje u nekretnine.

Cijene nekretnina se neće mnogo mijenjati

Sagovornici Biznis.rs-a dijele mišljenje da se cijene kvadrata neće drastično mijenjati do kraja ove godine.

Goran Rodić smatra da je moguće poskupljenje od nekoliko procenata zbog rasta cijene građevinskog materijala izvjesno, jer će investitori gledati da poskupljenje ugrade u krajnju cijenu za kupca, da ne bi oni imali veće troškove.

“Cijena stana najviše zavisi od lokacije, to je najbitniji faktor kod formiranja cijene nekretnine. Najmanja je cijena izvođačka, tu su razni parafiskalni nameti, takse, cijena zemljišta. Imate na Dedinju kod dvora kuću sa bazenom od 600 kvadrata po 1.000 eura kvadrat, jer ćete teško naći nekog ko će dati 600.000 eura za nju, zato što sad i oni koji imaju novca neće da se eksponiraju, jer takav iznos ne može doći iz kredita i iz redovnog radnog odnosa. Realna cijena kvadrata na Novom Beogradu je od 1.800 do 2.500 eura, dok u centru ide do 3.500 eura“, zaključuje Goran Rodić.