Početkom maja počela je sa radom nova OTP banka Srbija a.d. Novi Sad, nastala kao rezultat procesa integracije OTP banke Srbija a.d. Beograd (bivše Societe Generale Srbija) i Vojvođanske banke a.d. Novi Sad. Ovo je bila posljednja u nizu bankarskih integracija, u okviru procesa ukrupnjavanja srpskog tržišta koji traje već nekoliko godina.
Prethodno je u decembru 2020. godine završena transakcija kojom je slovenačka Nova ljubljanska banka, NLB, preuzela Komercijalnu banku. Od kada je krajem februara prošle godine objavljena vijest da je Komercijalna banka prodata slovenačkoj NLB za oko 450 miliona eura, čekalo se gotovo deset meseci i zvanično preuzimanje.
Blaž Brodnjak, predsjednik Upravnog odbora Nove Ljubljanske banke (NLB), još tada je rekao da će, kao novi vlasnik, zadržati brend Komercijalne banke, tako da će novi naziv biti “NLB Komercijalna banka”.
Samo mjesec dana ranije, u novembru 2020, Oportjuniti banka u Srbiji dobila je i novog vlasnika. Pored dosadašnjeg jedinog akcionara, američke kompanije Opportunity Transformation Investments Inc, vlasnici ove banke postale su i dvije banke iz Njemačke i dvije kompanije sa sedištem u Luksemburgu i Holandiji.
Trenutno posluje 25 banaka
Promjene na bankarskom tržištu Srbije i daje traju, a trenutno u zemlji posluje 25 banaka. Ne tako davno u Srbiji je poslovalo čak 47 banaka.
Nešto ranije, u oktobru 2018. godine, Direktna banka je uspešno završila proces integracije Pireus banke čime je proširila svoje poslovanje i ojačala poziciju na bankarskom tržištu. Riječ je o trećoj po redu banci koja je integrisana u sistem Direktne banke.
Prethodno je Direktna banka u Srbiji nastala početkom 2016. godine kupovinom kragujevačke KBM banke od Nove kreditne banke Maribor (NKBM), a u januaru 2017. banka je kupila i 100 odsto Findomestik banke AD Beograd, koja je do tada bila u vlasništvu Findomestik banke SPA Italija, koja je deo globalnog bankarskog sistema BNP Pariba.
Mnoge od njih su otišle u istoriju, mnoge su promijenile nazive i vlasnike
Veliki broj banaka koje su postojale početkom 2000-ih godina, u međuvremenu je kroz akvizicije ili pripajanja, promijenilo i nazive i korporativne boje. Svi se dobro sjećaju Nacionalne štedionice, HVB banke, Metals banke, Credy banke, Continental banke, Novosadske banke, Niške banke, Panonske banke, Ju banke, Alfa banke, Laiki banke, Marfin banke… Mnoge od njih su otišle u istoriju, mnoge su promijenile nazive i vlasnike.
Ono što je sigurno je da ukrupnjavanja i konsolidacija bankarskog sistema i dalje traje. U jednom momentu bilo je i teško ispratiti sve kupovine, prodaje i preimenovanja banaka. Ne tako davno, imali smo i promjenu naziva Telenor banke.
Mnogi pamte i da je Nacionalnu štedionicu kupila grčka EFG banka, da je HVB banka postala Unikredit, a da je Metals banku prvo preuzela država, da bi zatim postala Razvojna banka Vojvodine koja je kasnije otišla u stečaj. Austrijski Erste je na srpsko bankarsko tržište ušao kupovinom Novosadske banke. Ju banku je prvo kupila grčka Alfa banka, a nju je zatim preuzela AIK banka…
Uz trend konsolidacije postojećih, na srpsko bankarsko tržište su 2014. i 2016. stigle i dvije potpuno nove banke – Mirabank i Bank of China.
Promjene vlasničke strukture u bankama uglavnom inicirale matične banke
Stručnjaci ocjenjuju da je nesporno da se konsolidacijom bankarskog sektora postiže i konkurentnost, pa i pomjeranja cijena određenih bankarskih proizvoda i usluga, što je povoljno za privredu i stanovništvo.
Iz Narodne banke Srbije su više puta navodili da su promjene vlasničke strukture u bankama uglavnom inicirale matične banke, ali i podsjećali da je to posljedica globalnih procesa ukrupnjavanja u okviru bankarskih grupacija.
Prema ranijim ocjenama NBS, sve ove promjene imaju pozitivne posljedice za građane i privredu, a diversifikacija vlasničke strukture povećava otpornost bankarskog sektora na potencijalne šokove i jača stabilnost bankarskog sistema u cjelini.
Sa ovim stavom saglasan je i Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije, koji smatra da će najnovijim integracijama broj banaka koje posluju u Srbiji biti primjereniji veličini tržišta, odnosno broju potencijalnih klijenata.
“Mi još uvjek imamo veći broj banaka od potrebnog, kada se uporedi sa okolnim tržištima u regionu, a i šire. Najnovijim potezima taj broj će biti primjereniji i adekvatniji za veličinu zemlje i broj stanovnika koji koriste bankarske usluge”, ističe Grubišić u razgovoru za “Blic Biznis”:
On smatra da će ukrupnjavanje tržišta imati pozitivne efekte i za klijente i za bankare.
“Korisnici mogu da očekuju nove, savremene, inovativne usluge od svojih banaka, koje bi trebalo da budu i povoljnije. To je jednostavno ekonomija obima, jer kada si veći onda lakše upravljaš troškovima. S druge strane, bankarima će biti lakše pošto će upravljati većim kreditnim portfolijom, pa će im i mogućnosti biti mnogo veće”, zaključuje naš sagovornik, uz napomenu da trenutno nema na vidiku nekih novih bankarskih integracija ili akvizicija, ali ih svakako ne treba isključiti na duži rok.
Izvor: Blic.rs
