Radna grupa za analizu fiskaliteta i parafiskaliteta na rad razmatra predložene scenarije socijalnih partnera u vezi sa rješavanjem problema na koji se ukazuje godinama, a odnosi se na poresko opterećenje na zarade. Cilj Radne grupe je pronalaženje optimalnog rješenja da bi se unaprijedio standard zaposlenih sa minimalnom zaradom, saopšteno je iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
Kako navode, sobzirom da su se socijalni partneri usaglasili o uvećanju minimalne zarade na iznos od 250 eura, cilj Radne grupe je pronalaženje optimalnog rješenja da bi se unaprijedio standard zaposlenih sa minimalnom zaradom, a da se istovremeno ne uspori rast zaposlenosti i konkurentnost privrede, kao i da se postigne neutralan efekat na državni budžet.
„Osnovna pretpostavka od koje se polazi u analizi je da povećanje minimalne zarade povećava troškove za poslodavca po zaposlenom sa minimalnom zaradom, a godinama se ukazuje na već visoko poresko opterećenje. Zbog toga će fokus Radne grupe biti na pronalaženju optimalnog rješenja kojim bi se u velikoj mjeri nadomjestili troškovi za poslodavca nastali povećanjem minimalne zarade, naročito za mikro i mala preduzeća u kojima je zaposleno najviše radnika koji primaju minimalnu zaradu. Pri tome je potrebno voditi računa o dugoročnoj stabilnosti i održivosti javnih finansija u uslovima sprovođenja mjera fiskalnog prilagođavanja, a u cilju smanjenja deficita javnih finansija i javnog duga“, saopšteno je iz Radne grupe za analizu fiskaliteta i parafiskaliteta na rad.
Iz Ministarstva dodaju, da će sveobuhvatna analiza uticaja povećanja minimalne zarade i predloženog smanjenja poreskog opterećenja rada biti osnov za donošenje odluka, a u skladu sa sporazumom svih socijalnih partnera.
Predviđeno je da se rezultati Radne grupe prezentuju Savjetu za konkurentnost i Socijalnom savjetu u trećem kvartalu ove godine.
Radna grupa radi od aprila, a formirana je rješenjem Ministarstva ekonomskog razvoja 22. marta ove godine i njome koordinira Ministarstvo finansija i socijalnog staranja.
Članovi su, osim predstavnika ministarstava, predstavnici Unije poslodavaca Crne Gore, Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Saveza sindikata Crne Gore, Sekretarijata savjeta za konkurentnost, Montenegro biznis alijanse i Privredne komore Crne Gore.
